Festival Proms 2022

Reprodukovaćemo snimak koncerta održanog 10. avgusta u Rojal Albert holu u Londonu. Tom prilikom Horom i Simfonijskim orkestrom Bi-Bi-Sija dirigovao je Rajan Viglsvort, a na programu su bila ostvarenja Gustava Holsta, Riharda Štrausa i Metjua Kejnera.

Rad na partituri simfonijske poeme Smrt i preobraženje, opus 24 Štraus je završio 1889. godine, a ona evocira scenu smrti, kao i sećanja na srećan život. Štraus muzikom dočarava misli i osećanja čoveka koji se bori sa sopstvenom smrtnošću, kako bi joj se na kraju prepustio: dok groznica trese njegovo telo, on se priseća detinjstva, mladalačkih ljubavi, ali i osećaja da nije uspeo da ostvari svoje životne želje. Međutim, nakon smrti dolazi preobraženje u kojem duša „... pronalazi da je u ovom beskonačnom prostoru ostvarila one stvari koje nisu mogle biti dostignute na zemlji. Istorijski izvodi navode da je Štraus ovo delo posvetio svom prijatelju, kompozitoru Fridrihu Rošu.

Druga tačka bila je kompozicija Biser engleskog autora Metjua Kejnera, koja je premijerno izvedena. Nastala po porudžbini radija Bi-Bi-Si 3 i festivala Proms, ova kompozicija pisana je na stihove savremenog prevoda Sajmona Armitidža pesme anonimnog autora kasnog četrnaestog veka. Kako se pretpostavlja, on je i tvorac jednog od značajnih engleskih srednjovekovnih viteških romana u stihu Ser Gavejn i Zeleni vitez. Pesma Biser, čiji je rukopis pohranjen u Britanskoj biblioteci u Londonu, govori o ožalošćenom zlataru koji posećuje mesto pogibije devojke koju naziva svojim biserom, a za koju se pretpostavlja da je njegova ćerka. Dok tužan tone u san, zlatar usniva kako putuje kroz blistavi raj. Stigavši do reke on vidi devojku okruženu nebeskim horom koji izvodi nežne, milozvučne harmonije. Iznenađen, zlatar započinje razgovor sa njom žudeći da joj se pridruži na drugoj strani reke. U pokušaju da pređe reku shvata da to nije moguće učiniti, te se budi preobražen svojom snom, neopterećen tugom i uveren da je devojka u raju pronašla mir. Rolu zlatara slušaćemo u izvođenju baritona Roderika Vilijamsa.

Drugi deo koncerta ispunila je sedmostavačna orkestarska svita Planete, opus 32 Gustava Holsta, koju je ovaj engleski kompozitor pisao od 1914. do 1916. godine inspirisan planetama Sunčevog sistema i njihovim vezama sa astrologijom. Delo je premijerno izvedeno 15. septembra 1920. u Kvins holu u Londonu, kada je pobralo velike pohvale kritičara i publike, postavši vremenom i jedno od najznačajnijih Holstovih ostvarenja.

Urednica Irina Maksimović Šašić

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом