среда, 07.12.2022, 18:00 -> 13:19
Извор: Трећи програм
Otvaranje nove sezone milanske Skale, direktan prenos
Tradicionalno, svakog 7. decembra, milanska Skala inauguriše svoju novu opersku sezonu na dan zaštitnika grada Milana, Svetog Ambrozija. I ovaj put, slušaoci Trećeg programa Radio Beograda, biće u prilici da prisustvuju uživo ovom izuzetnom operskom događaju.
Rukovodstvo Skale, na čelu sa maestrom Rikardom Šajijem, opredelilo se za klasika ruske operske tradicije, operu Boris Godunov Modesta Musorgskog. U naslovnoj ulozi nastupa Ildar Abdrazakov, Ain Anger je Pimen, Stanislav Trofimov je Varlam, Norbert Ernst je Knez Šujski, Dmitrij Golovin je Grigorije samozvanac, Aleksej Markov je Ščekalov, Jaroslav Abaimov je Jurodivi, Ana Denisova tumači princezu Kseniju, dok je Lili Jerstad carević Fjodor. Horom i orkestrom milanske Skale diriguje Rikardo Šaji.
Boris Godunov se nalazi na repertoaru Skale još od svoje italijanske premijere 1909. godine. Ovo je drugi put da otvara novu sezonu milanske operske kuće posle 1979. godine, kada je na otvaranju dirigovao Klaudio Abado, a režiserku postavku potpisivao Jurij Ljubimov.
Ovaj put naši slušaoci će imati priliku da čuju prvu verziju opere iz 1869. godine, koja se naziva i Proto-Borisom s obzirom da predstavlja prvobitnu dramatušku zamisao Musorgskog. Libreto je napisao kompozitor bazirajući je na Puškinovoj drami o vladaru iz teškog i turbulentnog perioda ruske istorije. Po završetku, 1869. godine Musorgski je partituru predao komitetu Carskih pozorišta kako bi bila postavljena na nekoj od pozornica. Ali, delo je odbijeno, pre svega jer nije imalo žensku protagonistkinju i ljubavni zaplet, dok je i sam direktni, realistični stil kompozitorskog pisma navođen kao razlog. Zbog toga je 1871. godine Musorgski napravio veliku reviziju svog dela uvodeći nove scene, posebno takozvani „poljski čin", lik poljske princeze Marine, menjajući sveukupnu strukutra dela od sedam scena u operu sa prologom i četiri čina. Ova verzija, posebno u orkestraciji Rimskog-Korsakova je bila mnogo zastupljenija na operskim scenama, međutim Rikardo Šaji je posebno bio privučen originalnom snažnom, mračnom i oporom partiturom Musorgskog koja poslenjih godina doživljava renesansu širom sveta.
Siže
opere:
U
verziji iz 1869. godine opera Boris
Godunov se
fokusira na krivicu pojedinca i posledice
njegovih postupaka. Posle smrti cara
Fjodora, vojska i sveštenstvo primoravaju
okupljeni narod da mole Borisa da postane
novi ruski vladar. Krunisanje se dešava
na Crvenom trgu, a veliku ceremoniju
prekidaju sporadični nemiri. U ćeliji
Čudovskog manastira,
stari monah Pimen završava svoju hroniku
Ruske
istorije.
U njoj navodi da je legitimni naslednik
prestola, carević Dimitrije, ubijen po
naređenju Borisa Godunova. Pimen iskušeniku
Grigoriju priča o okolnostima Dmitrijevog
ubistva, pominjući da bi
carević, da
je preživeo,
bio sličnog godišta kao Grigorije. Zbog
toga, mladi iskušenik odlučuje da počne
da se predstavlja kao Dmitrij ne bi li
pokrenuo ustanak protiv Borisa i zauzeo
ruski tron. Ipak, njegovi planovi ne teku
glatko, tako da on beži u Poljsku
izbegavajući hapšenje koje mu se sprema.
Poslednja scena posvećena je događajima
iz 1604. godine. Borisova deca Ksenija i
Fjodor su odrasli. Car vlada zemljom
izmučenom glađu, a nemiri su česti, dok
glasine o Borisovom ubistvu carevića
dobijaju na sve većem zamahu, a pobunjenička
vojska koju predvodi Grigorije nadire
preko granice. Progonjen duhom ubijenog
Dmitrija, Boris Godunov svom sinu Fjodoru
upućuje reči utehe i molbe, a potom
rastrojenog uma, umire.
Urednice Ksenija Stevanović i Jelena Damjanović
Коментари