субота, 02.07.2016, 21:40 -> 13:19
Извор: Tрећи програм
Razum i osećajnost – Simfonije Vilijama Heršla
Ansambl "London Mocart plejers" pod upravom Matijasa Bamerta izvodi Heršlova dela nastala između 1760. i 1764. godine.
Vilijam Heršl, kompozitor i astronom, rođen je u porodici muzičara u Hanoveru kao Fridrih Vilhelm Heršl. I pored velikog interesovanja za matematiku i prirodne nauke, kao mladić je pristupio Hanoverskoj gardi kao violinista i oboista. Početkom Sedmogodišnjeg rata 1756. godine, sa svojom jedinicom poslat je u Englesku, gde se zainteresovao za lokalnu muzičku scenu. Po povratku u Nemačku, izgubio je interesovanje za vojnički život, te izdejstvovao da bude otpušten iz vojske, a zatim se vratio u Britaniju.
Zbog velike konkurencije u Londonu, Heršl se uputio u englesku provinciju, gde je radio kao muzičar i organizator muzičkih događaja u Daramu, Njukaslu, Lidsu i Halifaksu, da bi konačno dobio stalno zaposlenje pri novoizgrađenoj kapeli Oktogon u Batu. Ubrzo je postao jedna od najuticajnijih ličnosti u ovom velikom centru džordžijanskog kulturnog života, ali se vremenom, sve više vraćao svom mladalačkom interesovanju – astronomiji. U martu 1781. godine, Heršl je otkrio prvu novu planetu u moderno doba, koju je nazvao Georgijum Sidus – „Džordžova zvezda“ prema tadašnjem britanskom monarhu Džordžu III, koja je kasnije preimenovana u Uran.
Nakon ovog otkrića, postao je prava zvezda britanske nauke – dobio je plemićku titulu, imenovan je za glavnog dvorskog astronoma, a 1821. godine postao je u predsednik Kraljevskog astronomskog društva.
Najveći broj Heršlovih muzičkih dela nastao je šezdesetih godina 18. veka. Među njima su 24 simfonije, više od deset koncerata za različite instrumente, sonate za čembalo i violinu, komade za čembalo i orgulje, psalmi i himne.
U večerašnjoj emisiji predstavićemo simfonije ovog autora koje su sve nastale između 1760. i 1764. godine. Ova trostavačna dela napisana su za orkestar, čiji sastav varira od gudačkog, do velikog orkestra sa oboama, hornama, trubama i bubnjevima. Stilski, u Heršlovim kompozicijama se prepoznaju elementi Šturm und Dranga, ali i snažan uticaj mahnhajmske škole. Najveće inovacije kompozitor je uneo na polju ritma i harmonije, dok je melodijska invencija šarmantna, ali ne previše upečatljiva.
Urednica emisije: Ivana Neimarević
Коментари