Vek harmonike - Interpretacije Nikole Pekovića

Slušaćete numere sa albuma Nikole Pekovića koji je u oktobru 2014. godine objavio niški Fakultet umetnosti.

Rođen 1991. godine u Kraljevu, Peković je jedan od najuspešnijih studenata Fakulteta umetnosti u Nišu, a od nedavno je i docent ove visokoškolske ustanove. Osnovne i master studije završio je u klasi profesora Miljana Bjeletića, a bogata koncertna aktivnost ovog mladog umetnika uključuje nastupe širom Evrope i sveta. Dobitnik je i brojnih nagrada na prestižnim takmičenjima, poput Svetskog trofeja i Svetskog kupa.

Niški Fakultet umetnosti objavio je u oktobru prošle godine solistički album Nikole Pekovića na kome se nalaze ostvarenja iz raznih epoha, od baroka do savremene muzike. Ipak, najveći broj dela predstavljaju originalne kompozicije za harmoniku, a ne aranžmani, jer je Peković želeo da potencira danas ravnopravni status koji harmonika zauzima među ostalim akademskim instrumentima. Ovo izdanje je kruna njegove dugogdišnje saradnje sa profesorom Bjeletićem, koji je i autor nekih transkripcija na albumu.

Slušaćete: Tužni valcer opus 44 Jana Sibelijusa (ovu melanholičnu i tipično romantičarsku melodiju slušamo u aranžmanu Miljana Bjeletića), Koncertni triptih ukrajinskog autora Viktora Vlasova - neoromantičarska kompozicija inspirisana slikom Strašni sud Hijeronimusa Boša, Bez naslova opus 72 danskog autora i etnomuzikologa Poula Rovsinga Olsena. Potom ćete čuti svitu poetičnog naslova Slike odlazećeg vremena opus 40 Anatolija Kusjakova, koja je koncipirana kao niz stavova kontrastnih raspoloženja čiji su nazivi: Tornado, Kako je strašno udaviti se u plavom nebu, Iz orijentalnih melodija i Povorka. Na kraju ćete čuti transkripciju kompozicije Kiklopi Žana Filipa Ramoa i Simfoniju broj 1 Vladimira Bonakova. Ovaj značajni ruski autor akordeonističke literature prikazao je ovom prilikom harmoniku kao instrument orkestarske zvučnosti i širokog spektra tonskih boja.

Urednica emisije Marija Šekularac

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом