Darko Macura

Današnje izdanje emisije Od zlata jabuka posvećeno je nadarenom sviraču, pevaču, graditelju instrumenata, kompozitoru i muzičkom pedagogu Darku Macuri, koji nas je napustio u petak 21. avgusta u 67. godini.

U njegovom diskografskom opusu, uz učešća na kompilacijama muzike, nalaze se dva samostalna albuma. Prvi, naslovljen „Prizivanja: Srpski duvački instrumenti" (audio kaseta), objavljen je za diskografsku kuću „Biljeg ‒ balkansko i slovensko izdavaštvo", u Beogradu 1994. godine. Sadrži 24 numere, pesme i svirke izvedene na različitim instrumentima iz raznih krajeva koje naseljavaju Srbi. Nakon devet godina od ovog prvog ostvarenja, snimak solističkog koncerta održanog u dvorani Guarnerius 15. novembra 2002. objavljuje naredne godine pod nazivom „Morlački zov". Na ovom kompakt-disku slične strukture nalazi se odabir od 30 melodija, narodnih ali i autorskih ostvarenja Darka Macure, osmišljenih u narodnom duhu. 

Darko Macura je rođen u Puli 2. septembra 1952. godine. Detinjstvo je proveo u okolini Obrovca, a potom se seli u Beograd gde je završio Muzičku školu „Stanković" u Beogradu, odsek klarinet. Bio je član orkestra Ministarstva unutrašnjih poslova do penzionisanja 1996. godine.
Tokom svoje karijere nastupao je u Grčkoj, Austriji, Nemačkoj, SAD, Mađarskoj, Libanu, Siriji, Tunisu i drugim zemljama. Među najvažnijim festivalskim nastupima su: celovečernji autorski koncert na Prvom festivalu usmene muzičke tradicije naroda istoka (od Magreba do Japana), jula 1993. god. u Atini, gde je nastupio sa najvećim imenima svetske muzičke scene; učešće sa Svetlanom Spajić u „Prvom međubalkanskom orkestru" u Solunu 1995, u kojem su članovi bili ugledni izvođači cele jugoistočne Evrope; učešće na četvrtom međunarodnom festivalu „Biblos Mediteraneo" 2002. godine, gde je u sklopu projekta „Atina-Bejrut" sarađivao sa grčkim, turskim i libanskim umetnicima, a koji je u članku za časopis Dailystar proglašen za najinteresantniji doprinos festivalskom programu.
Tokom karijere sarađivao je sa značajnim imenima muzike Balkana, među kojima su i Todor Komazec, Blagoja Ristovski, Svetlana Stević, Bokan Stanković, grupa Moba, Pjevačka družina Svetlane Spajić i dr. Imao je zapaženu pedagošku ulogu u osnivanju muzičkih grupa u Beogradu (Moba i Kladenac), kao i u reformi našeg muzičkog obrazovanja koja je podrazumevala uvođenje tradicionalnog izraza u muzičke škole u Srbiji.

Autor: Tijana Stanković

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом