Repriza

Milorad Pavić

Tokom 2024. godine, u kojoj Radio Beograd obeležava 100 godina postojanja, u okviru emisije ''Kod dva bela goluba'' svakog ponedeljka slušaćemo emisije koje govore o istoriji naše radio stanice, i o ljudima koji su stvarali tu istoriju.

Milorad Pavić rođen je 15.oktobra 1929. godine u Beogradu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1952. godine a doktorirao 1966. u Zagrebu sa temom iz uporedne književnosti "Vojislav Ilić i evropsko pesništvo". Bio je  prozni pisac,  pesnik, dramski pisac, istoričar srpske kknjiževnosti, stručnjak za barok i simbolizam, prevodilac Puškina i Bajrona, dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, profesor i akademik.

Objavio je veliki broj zapaženih naučnih radova, a posebnu važnost imaju tri sintetičke istorije književnosti: "Istorija srpske književnosti baroknog doba", "Istorija srpske književnosti klasicizma i predromantizma" i "Rađanje nove srpske književnosti".

Mnogo zapaženiji je književno - beletristički rad Milorada Pavića koji je dobio visoke ocene kritičara, te je Pavić postao jedan od najpoznatijih i najbolje prihvaćenih srpskih i jugoslovenskih književnika druge polovine 20. veka. Pavićeva dela, a pre svega njegov ''Hazarski rečnik'', prevedena su na brojne svetske jezike.

U emisiji ćemo čuti Pavićeva sećanja na detinjstvo provedeno u Beogradu, na studiranje, na prve korake u literaturi. Milorad Pavić je dugi niz godina radio u Radio Beogradu, gde je stvarao  emisije ''Hiljadu godina lirike'' i ''Muzika sa slika''. U emisiji se Pavić priseća tih svojih radijskih dana, i govori o tome kako su nastale njegove emisije. Čućemo i šta o Paviću misle Svetlana Velmar Janković, prof.dr Dragan Simeunović i prof.dr Sava Damjanov.

Autor emisije: Milja Milosavljević

 

 

 

 

 

Код два бела голуба

Autor:
Војислав Карановић

Од свог почетка, 1968. године, па до данас емисија Код два бела голуба прича приче о старом Београду, његовим житељима, појавама и догађајима, али и приче о прошлости осталих места Србије, и о свему ономе што представља живо језгро наше традиције. [ детаљније ]

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом