Читај ми!

Toma Rosandić

Toma Rosandić, vajar i univerzitetski profesor, rodio se u Splitu, 22. januara 1878. godine u porodici radnika kamenoresca i zidara. Posle završene osnovne škole, radi u radionici splitskog kamenoresca Bilinića, gde se upoznaje sa Ivanom Meštrovićem. Školovao se u Beču, u ateljeu Ivana Meštrovića. Svoja dela je izlagao u okviru paviljona Kraljevine Srbije na međunarodnoj izložbi u Rimu 1911. godine.

Код два бела голуба

Autor:
Војислав Карановић

Од свог почетка, 1968. године, па до данас емисија Код два бела голуба прича приче о старом Београду, његовим житељима, појавама и догађајима, али и приче о прошлости осталих места Србије, и о свему ономе што представља живо језгро наше традиције. [ детаљније ]

Pred Prvi svetski rat nastanio se u Beogradu. U toku rata povlačio se sa srpskom vojskom, te je ratne godine proveo u emigraciji. Nakon okončanja Prvog svetskog rata, Rosandić postaje profesor na Umetničkoj školi u Beogradu. On je 1929. godine, napravio kuću u ulici Ljube Jovanovića broj 3, u kojoj je tokom narednih decenija živeo i radio. Zaveštao ju je Beogradu, tako da se u njoj, od 1963. godine, nalazi muzejska postavka koja sadrži autentičan nameštaj, pribor i lična dokumenta Tome Rosandića, kao i deo njegovih radova.

Jedan je od osnivača Umetničke akademije u Beogradu 1937. godine i bio je njen prvi rektor. Bio je profesor Umetničke škole u Beogradu. Član Srpske kraljevske akademije je postao 2. marta 1946. godine, a redovni član Odeljenja likovnih i muzičkih umetnosti SANU je postao 22. marta 1948. godine.

Njegov opus obuhvata portrete, biste, monumentalne skulpture, javne i nadgrobne spomenike, a jedno od njegovih najpoznatijih dela je skulptura ''Igrali se konji vrani'' koja je izrađena od bronze i 1939. godine postavljena ispred tadašnje Skupštine (današnji Dom Narodne skupštine) u Beogradu. Toma Rosandić preminuo je 1. marta 1958. u Splitu.

Autor emisije: Aleksandra Jagodić.

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом