Pavle Savić

U oktobru 1939. sekretar Komunističke partije Jugoslavije Josip Broz Tito je pod konspirativnim imenom Valter ovako sročio kratku Savićevu biografiju, koja je potom pohranjena u arhiv Kominterne u Moksvi: ''Pavle Savić – Ima oko 30–34 godine. Naučni je radnik, asistent je madam Kiri u Parizu. Kandidat je za Nobelovu nagradu za svoj rad na polju cijepanja atoma. Obećao je da će dati Partiji polovinu nagrade. Sada je u Parizu izabran u biro Konferencije omladine i za člana Međunarodnog komiteta omladine. Član Partije je od 1939. godine, a u Skoju je već odavno. Skroman je, pošten, politički dosta izgrađen, za Partiju dragocjen drug, naročito kao čovjek od nauke.''

A ''čovjek od nauke'' je u vreme pisanja ove karakteristike sa Irenom Žolio Kiri u pariskom ''Institutu za radijum'' intezivno radio na istraživanjima koja će značajno doprineti otkriću nuklearne fisije, bez koje ne bi bilo atomske bombe ni nuklearnih elektrana. Po napadu Nemačke na Jugoslaviju, Pavle Savić je sa suprugom Brankom otišao u partizane, gde su obavljali poverljiv posao šifranata pri Vrhovnom štabu. Odmah po oslobođenu, Pavle Savić se posvetio osnivanju Instituta za nuklearne nauke u Vinči, a uporedo se bavio pedagoškim radom na Univerzitetu. Od 1971. pa do 1981. bio je predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti.A ''čovjek od nauke'' je u vreme pisanja ove karakteristike sa Irenom Žolio Kiri u pariskom ''Institutu za radijum'' intezivno radio na istraživanjima koja će značajno doprineti otkriću nuklearne fisije, bez koje ne bi bilo atomske bombe ni nuklearnih elektrana. Po napadu Nemačke na Jugoslaviju, Pavle Savić je sa suprugom Brankom otišao u partizane, gde su obavljali poverljiv posao šifranata pri Vrhovnom štabu. Odmah po oslobođenu, Pavle Savić se posvetio osnivanju Instituta za nuklearne nauke u Vinči, a uporedo se bavio pedagoškim radom na Univerzitetu. Od 1971. pa do 1981. bio je predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti.

Priča o životnom putu Pavla Savića maštu ne da budi, već je uzburkava, stvara pravu pravcatu pripovedačku fisiju, jer broj i priroda događaja u kojima je učestvovao uveliko nadmašuju zgode i nezgode junaka najboljih avanturističkih stripova. Tom junaku naše i svetske nauke posvećena je naša današnja emisija!

Autor emisije: Vule Žurić

Muzički urednik: Snežana Stanojević 

Код два бела голуба

Autor:
Војислав Карановић

Од свог почетка, 1968. године, па до данас емисија Код два бела голуба прича приче о старом Београду, његовим житељима, појавама и догађајима, али и приче о прошлости осталих места Србије, и о свему ономе што представља живо језгро наше традиције. [ детаљније ]

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом