Читај ми!

Park prirode Stara Tisa kod Bisernog ostrva - mrtvaja koja živi

Bio je kraj februara 2020. Daleko od toga da svi mi nismo već bili čuli da je novi virus sa istoka planete počeo da se širi i po evropskom kontinentu, ali smo i dalje – mnogi – naivno verovali, nadali se, da će nekako volšebno baš nas zaobići… Sada već dobro znamo da nije bilo tako i dugo živimo potpuno drugačiji život u odnosu na onaj pre pandemije…

Ali, dok nam se korona prikradala (ili možda već bila među nama, samo još nije bila pokazala svoje opako lice), mi smo se otisnule na još jedno naše „kojekuda" putovanje - po Vojvodini, preciznije po Bačkoj, i jedna od poslednjih stanica bila nam je Park prirode Stara Tisa kod Bisernog ostrva. U nazivu parka bezmalo svaka reč budi znatiželju i izaziva uzbuđenje.

Tisa - najduža pritoka Dunava, koja nastaje u Ukrajini, na Karpatima, spajanjem Bele i Crne Tise, kao brza planinska reka sa najvećim padom u Evropi. Prolazi zatim kroz Slovačku, Rumuniju, Mađarsku i Srbiju da bi se kod kod Starog Slankamena ulila u Dunav. Svojim tokom kroz našu zemlju spojila je sva „tri srca junačka" - i Banat i Bačku, a ušćem je dodirnula i Srem.

Još nešto u biografiji Tise važno je za našu današnju priču - nedostatak jezera u oblasti Karpata utiče na to da su varijacije nivoa vode te reke izuzetno velike, otuda i tri godišnja poplavna perioda. Trpeći takvu ćud Tise, austrijske i austrougarske vlasti su između 1846. i 1880, organizovale regulaciju toka reke, skratile joj dužinu za 450 kilometara i sagradile najveći sistem zaštite od poplava u Evropi.

Tako smo i mi dobili Staru Tisu, najveći regulisani meandar koji je 1858. odvojen od Tise. Nastala je mrtvaja, kasnije plodna zemlja, koju će narod - kaže se -  baš zbog toga nazvati Biserno ostrvo. Park prirode, koji obuhvata i kopno i vodu, prostire se na površini od 391 hektara od čega je manji deo u režimu zaštite Drugog, a veći pripada Trećem stepenu zaštite Republike Srbije kao značajno prirodno dobro.

Cilj zaštite je očuvanje  površina koje pružaju utočište mnogim biljnim i životinjskim vrstama koje lako mogu nestati sa tog područja. Najznačajnija vrednost parka je beli lokvanj koji je na listi prirodnih retkosti Srbije.

O Parku prirode Stara Tisa kod Bisernog ostrva stara se Javno preduzeće „Komunalac" u Bečeju, kojima smo se i obratile za priču o njemu. A oni su nas uputili na čuvare parka, Atilu Hanaka, Zorana Davidovca i Slobodana Backovića, jer - ko će bolje od njih koji su danonoćno na terenu znati i da kaže i da pokaže blaga prirode sa kojom žive.
 
Priču zabeležile - Mirjana Nikić i Elizabeta Arsenović.

Којекуда Којекуда

Autor:
Аутори: Елизабета Арсеновић и Мирјана Никић

Емисија Радио Београда 1 која ће вас, баш како јој и назив говори, водити од Келебије до Медвеђе, од Бајине Баште до Неготина - у сеоца и градове, у прошлост и будућност, у стварно и могуће. [ детаљније ]

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом