Repriza

Janko Veselinović, književnik

Književnik Janko Veselinović rođen je 18. maja 1862 godine. Radio je kao novinar, urednik beogradskih listova i dramaturg Narodnog pozorišta. Veselinović je za 25 godina književnog rada napisao 127 pripovedaka, dva završena i tri započeta romana; zajedno sa Dragomirom Brzakom napisao je pozorišni komad "Đido" i sa Ilijom Stanojevićem "Poteru". Neka od njegovih najpoznatijih dela su: "Slike iz seoskog života", "Poljsko cveće" i "Hajduk Stanko".

U srpskoj književnosti se javio kao tvorac srpske seoske pripovetke, koju je izgrađivao na socijalizmu Svetozara Markovića, ali sa primetnim uticajem i stranih pisaca kao što je Viktor Igo i ruski književnici. U pripovetkama je idealizovao porodičnu zadrugu i njene patrijarhalne vrednosti. Porodični život je predstavio kroz motive rođenja, detinjstva, venčanja, smrti i vradžbine.

Veselinović je bio urednik "Zvezde", lista za zabavu i književnost. Uređivao je i listove "Pobratim" i "Dnevnik" 1902. godine. Jednom prilikom je napisao: "Imao bih šta napisati da imam dvadeset ruku... jer ja gledam život, i život daje vazda materijala, interesantnog materijala, kao i sam što je". Pisac je umro 26. juna 1905. godine.

Čućemo snimak sećanja Darinke Marjanović iz 1984. godine. Janko Veselinović je bio njen ujak.

Autor emisije: Vojislav Stanojčić


 

Код два бела голуба

Autor:
Војислав Карановић

Од свог почетка, 1968. године, па до данас емисија Код два бела голуба прича приче о старом Београду, његовим житељима, појавама и догађајима, али и приче о прошлости осталих места Србије, и о свему ономе што представља живо језгро наше традиције. [ детаљније ]

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом