Читај ми!

Način hoda može da otkrije probleme sa jetrom, dijabetesom i poremećajima sna

Veštačka inteligencija analizirala je obrasce kretanja celog tela i pronašla povezanost sa gotovo 1.900 zdravstvenih pokazatelja. Istraživanje pokazuje da pokreti trupa, ravnoteža i način hoda mogu da otkriju informacije o zdravlju koje uobičajena merenja hoda ne obuhvataju.

Начин хода може да открије проблеме са јетром, дијабетесом и поремећајима сна Начин хода може да открије проблеме са јетром, дијабетесом и поремећајима сна

Način na koji čovek hoda može da otkrije više o njegovom zdravstvenom stanju nego što se do sada pretpostavljalo. Na to ukazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu „Nature Medicine“, u kojem su naučnici pomoću veštačke inteligencije analizirali pokrete celog tela i pronašli veze sa različitim zdravstvenim pokazateljima, uključujući stanje jetre, dijabetes i kvalitet sna.

Istraživači sa Vajcmanovog instituta za nauku u Izraelu analizirali su snimke kretanja 3.328 odraslih osoba. Cilj je bio da utvrde da li računarski model može da prepozna suptilne promene u kretanju koje bi mogle da ukažu na određene zdravstvene karakteristike.

Lekari već dugo obraćaju pažnju na brzinu hoda, ravnotežu i držanje tela. Brzina hoda je u medicinskim istraživanjima čak opisivana kao „šesti vitalni znak“.

„Kada smo započeli ovaj projekat, verovali smo da kretanje može mnogo da govori o zdravlju“, rekao je za portal ScienceAlert Adam Gabet, jedan od autora studije i informatičar sa Vajcmanovog instituta.

Veštačka inteligencija analizirala pokrete celog tela

U kontrolisanim uslovima, učesnici istraživanja obavili su pet različitih zadataka: hodali su na pokretnoj traci brzinom od tri kilometra na sat i sopstvenim tempom, hodali u mestu, ustajali sa stolice i stajali mirno kako bi se ispitala njihova ravnoteža.

Pokrete je beležila kamera sa senzorom dubine, koja je pratila položaj 26 zglobova u tri dimenzije.

Naučnici su zatim obučili model veštačke inteligencije tako što su iz snimaka uklanjali pojedine delove informacija i od sistema tražili da rekonstruiše ono što nedostaje. Da bi uspešno obavio zadatak, model je morao da nauči kako se različiti delovi tela kreću zajedno.

Tako su dobijeni numerički obrasci kretanja, koje su istraživači uporedili sa detaljnim zdravstvenim podacima učesnika. Među njima su bili laboratorijski rezultati, telesne mere, zdravstvena stanja i podaci o životnim navikama.

Model je otkrio statistički značajne povezanosti sa 1.887 od ukupno 3.210 analiziranih zdravstvenih karakteristika. Pokazalo se i da obrasci kretanja pružaju dodatne informacije u odnosu na uobičajena merenja, poput brzine hoda i dužine koraka.

Pokreti tela otkrivaju informacije o stanju jetre

Jedan od zanimljivijih rezultata odnosi se na jetru. Lekari mogu da procenjuju stepen ožiljnih promena na ovom organu merenjem njegove krutosti.

Istraživači su utvrdili da obrasci kretanja mogu da predvide krutost jetre, a prema rezultatima studije, takva predviđanja pružala su informacije uporedive sa onima dobijenim analizama krvi koje se koriste za procenu stanja jetre.

Značajna povezanost uočena je i između kretanja i pokazatelja kvaliteta sna i fizičke aktivnosti. Posebno su bili informativni pokreti trupa, dela tela između ramena i kukova.

„Jedno od otkrića koje mi je posebno privuklo pažnju jeste koliko kvalitet sna utiče na naše telo“, naveo je Gabet.

Model je mogao da predvidi pokazatelje povezane sa apnejom u snu, poremećajem tokom kojeg dolazi do ponovljenih prekida ili ograničenja disanja za vreme spavanja. Uočene su i povezanosti sa nesanicom, kao i sa dužinom spavanja tokom prethodne noći.

Autori istraživanja naglašavaju da ovi rezultati ukazuju na to da se informacije o kvalitetu sna mogu odražavati u obrascima kretanja, ali da studija nije pokazala da sistem može da dijagnostikuje poremećaje spavanja.

Analiza celog tela preciznija od uobičajenih merenja hoda

Prema rečima Gabeta, dosadašnja istraživanja hoda uglavnom su bila usmerena na noge, dok su pokreti gornjeg dela tela ostali relativno nedovoljno istraženi.

Nova studija ukazuje na to da analiza celog tela može da otkrije informacije koje klasična merenja brzine hoda i dužine koraka ne obuhvataju.

Kada su obrasci kretanja dodati modelu koji je već uzimao u obzir starost, indeks telesne mase, količinu masti oko unutrašnjih organa i visinu, poboljšana su predviđanja određenih zdravstvenih stanja. Među njima su dijabetes, depresija i nesanica, kao i podaci o upotrebi lekova.

Istraživači smatraju da bi analiza kretanja u budućnosti mogla da dopuni redovne zdravstvene preglede. Kratak test, za koji nisu potrebni uzorci krvi niti invazivne procedure, potencijalno bi mogao da pomogne lekarima da prepoznaju promene koje zahtevaju dodatnu proveru.

Potrebna su dodatna istraživanja pre primene u medicini

Ipak, rezultati ne dokazuju da određene bolesti ili problemi sa spavanjem izazivaju specifične obrasce hoda. Istraživanje je bilo presečno, što znači da su podaci prikupljeni u jednom trenutku, pa naučnici ne mogu da utvrde šta se prvo pojavilo – promena u kretanju ili zdravstveni problem.

Pored toga, učesnici su uglavnom bili zdravi odrasli ljudi, pretežno aškenaskog jevrejskog porekla, koji žive u Izraelu. Zbog toga rezultati ne moraju u istoj meri da važe za druge populacije.

Sistem se oslanjao i na određeni model kamere sa senzorom dubine i njegov softver. Kompanija „Newton Tech“, proizvođač korišćenog sistema kamera, bila je među koautorima studije.

Gabet je naveo da su srodna istraživanja njegovog laboratorijskog tima dala rezultate koji su se pokazali primenljivim i na drugim grupama ispitanika, ali da je i ovaj model potrebno nezavisno proveriti.

„Pre primene u medicini bile bi neophodne kliničke studije koje bi pokazale jasno razdvajanje, uz visoku specifičnost“, rekao je Gabet.

Istraživači sada žele da ispitaju da li se promene u kretanju mogu pojaviti pre nego što se jave drugi znaci bolesti, što bi potencijalno omogućilo ranije prepoznavanje zdravstvenih problema.

Studija je objavljena u naučnom časopisu Nature Medicine.

петак, 20. новембар 2026.
13° C