Dejvid Glas za RTS: Moramo napraviti jasnu razliku između veštačke inteligencije i čoveka

Skoro da nema teme o kojoj se govori, a da veštačka inteligencija nije njen deo. Napredak veštačke inteligencije ima polarizujući efekat na društvo. Neki su oduševljeni mogućnostima, drugi nisu tako optimistični. O tome da li je strah od VI opravdan i može li ona da postane svesna, za RTS je govorio profesor Dejvid Glas, član Istraživačkog centra za VI na Univerzitetu u Belfastu.

Uprkos tome što se o veštačkoj inteligenciji priča više nego ikada pre, mnogo je nejasnoća o tome šta je tačno VI i po čemu se razlikuje od drugih kompjuterskih programa.

Veštačka inteligencija, za razrazliku od programa koji pokušavaju da reše probleme, zahteva ljudsku inteligenciju. Važno je da pomenemo razliku između uskog poimanja veštačke inteligencije i opšte veštačke inteligencije. Uska VI rešava određeni problem, a ljudi pokušavaju da razviju i opštu VI koja će biti u stanju da reši čitav niz problema, kao što to ljudi mogu i to je razlika“, objašnjava profesor Dejvid Glas, matematičar i fizičar, član Istraživačkog centra za veštačku inteligenciju na Univerzitetu u Belfastu, u Severnoj Irskoj.

Prema njegovim rečima, VI se koristi u mnogim oblastima svakodnevnog života kada odemo na internet, na društvene medije, pri najobičnijoj pretrazi VI nam daje te rezultate.

Važne primene su u oblasti nauke, medicine, pre svega. Dve Nobelove nagrade su nedavno dodeljene u oblasti VI. Jedna za istraživanje proteinske strukture i to je baš težak problem, a VI se koristi da taj težak problem reši. To može imati razne primene dalje u oblasti razvoja novih lekova“, istakao je gost Jutarnjeg programa dodajući da će u budućnosti biti mnogo prednosti u korišćenju VI.

Dejvid Glas je deo istraživačkog tima koji pokušava da nađe rešenja za neka ograničenja VI, kao i izazove objašnjivosti. Kao primer profesor navodi to što se ne zna kako VI donosi odluke.

Govoreći o problemu poverenja, profesor Glas ističe da veštačkoj inteligenciji možemo da verujemo tek kada shvatimo kako ona donosi odluke korišćenjem statistike i verovatnoće.

Veoma važno pitanje kod upotrebe i razvoja VI je i pitanje etike jer se često koriste podaci o ličnosti. Glavna bojazan koja se tu javlja je zloupotreba ličnih podataka i praćenje i nadzoro ljudi.

Važno je znati kako se koriste podaci za svrhe nadzora, kako velike firme koriste ove podatke. Još jedna bojazan vezana za etiku jeste pitanje istine. Čuli smo svi za dipfejk tehnologiju i to je nešto što izaziva veliku zabrinutost u političkoj areni, kako to može da se koristi da se manipuliše našim političkim sistemima. Dakle, bojazni su vezane uglavnom, za ova pitanja, a istina je nešto što je od ključnog značaja za naše demokratske zemlje, za politiku“, ukazao je profesor Glas.

Može li VI da stigne ljudsku inteligenciju

Među najčešćim temama, kada se govori o VI, su i to da li će ona dostići ljudsku inteligenciji, kao i da li može da parira ljudskoj kreativnosti.

VI može da replicira ljudsko ponašanje, inteligentno ponašanje, ali bih rekao da tu ne postoji razumevanje, shvatanje onoga što se dešava. Dakle, kad razmišljamo o tome kako računarski programi rade, šta oni pokušavaju da urade, oni uzmu podatke koje smo mi uneli, obrade te podatke, da bi nam dali nekakav značajan izlaz, kao što je, na primer, lekarska dijagnoza, ali oni ne razumeju šta se dešava između tih koraka. Dakle, kad razmišljamo, na primer, opet o medicinskoj diagnostici, lekar, čovek razume šta se dešava, ali kad statistički model obrađuje podatke, on zapravo samo obrađuje podatke. On je u tome veoma dobar, ali mislim da ih zapravo ne razume, ne tumači i to je ključna razlika između VI i ljudskog razmišljenja, jer smo mi svesna bića, a mislim da veštačka inteligencija nema ništa slično“, naglašava profesor koji posle godinu dana, ponovo ima predavanje u Beogradu.

Kada su u pitanju emocije, situacija je slična. Emocije neke osobe mogu da se detektuju na osnovu izraza lica, ali možemo li stvoriti veštačku inteligenciju koja bi se ponašala kao da ima osećanja, na primer kao da je ljuta?

Kad smo ljuti, nije to samo kako govorimo, kako se ponašamo. Mi osećamo ljutnju, a veštačka inteligencija to naprosto ne može. Prema mom mišljenju, ona nema tu sposobnost da oseća, može samo da generiše određeni izraz“ navodi Glas i dodaje da VI može samo da nauči kako da prilagodi ponašanje i da se onda ponaša u skladu sa tim.

Prema njegovoj oceni, bez obzira na napredak VI, ona neće imati emocije, neće znati kako je to biti ljut, što je ključna razlika između čoveka i VI.

To je važno istaći jer jedna od opasnosti jeste da kako se tehnologija razvija, mi možda možemo da poželimo da je tretiramo na ljudski način, a smatram da je to greška. Moramo da napravimo jasnu razliku između VI i čoveka i da sačuvamo ono što je najvažnije za čoveka, za ljudske odnose i za naš moral“, poručio je profesor Glas.

недеља, 06. јул 2025.
27° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом