Читај ми!

Heljdopita, čvarci, mir, jezero, tišina... Zašto je Zlatar omiljeno mesto turistima iz svih krajeva

Planina četinara i livada, Zlatar, najvećim delom je izbegao urbanizaciju pa se može preporučiti turistima koji vole miran odmor u prirodi.

U vrelim danima, na Zlataru je svežije, a tu su i Zlatarska jezera. Nekima je usputna stanica za odmor – na putu ka moru, nekima višegodišnja omiljena destinacija.

Letnji turistički izbor na Zlataru, sve češće su etno i seoska domaćinstva. Kod Šaponjića u Radijevićima sve je obojeno tradicijom, a gosti koji baš to žele – najčešće stranci.

Ovog leta mešaju se jezici: poljski, nemački, ruski, italijanski, i svi se dobro razumeju.

Neki dolaze i po više puta godišnje i godinama, iz dobrih razloga.

„Zato što je ovo raj na zemlji. Zbog ljudi, zbog porodice Šaponjić, koji su divni. Ovde su svi i sve je prijateljsko, gostoljubivo i super je“, rekao je Konstantin iz Nemačke.

Upravo ono što je autentično ih i najviše zanima.

„Oni vole to da vide, našu kulturu, našu tradiciju, našu tradicionalnu hranu – uštipke, heljdopitu, naš sir, kajmak, čvarke, suhomesnate, sudžuk iz ovog kraja… Tako da, je to poznata hrana iz našeg domaćinstva“, izjavila je Mirjana Šaponjić.

Posebnu znatiželju izazivaju kućeri, najmanje planinske, nekadašnje čobanske kućice.

„Stranci pitaju šta su te male kuće i ja im uvek objasnim da tu mogu da prespavaju. E, onda pitaju mogu li da otkažu sobu i da spavaju u malim kućicama, tako da ljudima se sviđaju. Nema u njima ništa posebno, samo se legne, ali se spava dobro“, dodao je Mladen Šaponjić.

Domaćih gostiju najviše je u centru planine.

„Popunjenost kapaciteta na Zlataru je negde oko 60 odsto. Pored ovih prirodnih lepota zbog čega se gosti opredeljuju da dođu na Zlatar, dodatni razlog je da pobegnu iz gradova zbog ovih letnjih temperatura“, rekao je Branko Pučijašević, direktor TO „Zlatar“.

Rashlađenje se može naći i na jezerima, a od dodatnih sadržaja, već po tradiciji, pred kraj jula je „Zlatar fest".

уторак, 13. мај 2025.
13° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом