Zatvorena smrtonosna Crna plaža na Islandu – sve je kraća zbog "talasa ubica" i jakih vetrova

Plaža Rejnisfjara na Islandu, popularna kao "Crna plaža", na kojoj je sniman deo serijala "Igra prestola", zatvorena je za posetioce. Zbog sve veće erozije obale i urušavanja litica, plaža je skoro nestala.

Затворена смртоносна Црна плажа на Исланду – све је краћа због "таласа убица" и јаких ветрова Затворена смртоносна Црна плажа на Исланду – све је краћа због "таласа убица" и јаких ветрова

Smrtonosna islandska plaža uništena je erozijom divljih talasa i jakih oluja koju su sve češći i koji urušavaju litice.Kako se navodi u izveštajima, poznata turistička destinacija je praktično nestala. Plaža Rejnisfjara poznata po svojim crnim peščanim obalama, bazaltnim liticama i smrtonosnim talasima skoro da je potpuno erodirala. Velika litica se urušila, zatvorivši plažu za javnost. Zvaničnici štetu nazivaju "neviđenom".

Plaža Rejnisfjara jedna je od najimpresivnijih plža od crnog vulkanskog peska, koja je sa jedne strane okružena bazaltnim stenama. Njen crni pesak nastao je kao posledica izlivanja lave u okean, a u tom kontaktu lava je odmah očvrsla.

Producenti serije „Igra prestola“, odlučili su da na ovoj plaži snime neke od epizoda popularne serije.

Popularna turistička destinacija

Plaža takođe privlači mnogobrojne turiste, ali je i jako opasna, jer je smeštena na obali Atlantskog okeana čiji talasi k je zapljuskuju nošeni jakim strujama vetra. Ti talasi nazivaju se i „talasi ubice“. Snimanje selfija na ovoj plaži je veoma opasno, jer se mnogi turisti zanesu prirodnim lepotama, pa ih talasi odnesu u more i tako stradaju.

„Dramatično pomeranje obale kod Rejnisfjare, jedne od najznačajnijih prirodnih znamenitosti Islanda, privuklo je pažnju stanovnika, naučnika i posetilaca. Neobično jake okeanske sile poslednjih nedelja izazvale su veliku eroziju obale, dramatično menjajući izgled i pristupačnost plaže.

Stručnjaci meteorološkog tima ukazali su na kontinuirani period jakih istočnih vetrova i aktivnosti visokih talasa. Ovakav vremenski obrazac intenzivirao je prirodne priobalne procese, pomerajući pesak i kamenje što je tipično za ovo doba godine“, navodi se u saopštenju organizacije Arktik Portal.

Erozija je bila toliko značajna da su neke pešačke staze sada bliže vodenoj liniji nego obično, a na nekim mestima ranije pristupačna područja više nisu dostupna.

Prema rečima Sigurdura Sigurdarsona, inženjera za obalne konstrukcije pri Islandskom upravnom telu za puteve i obalu, erozija je rezultat dugotrajnih istočnih vetrova tokom zime, često praćenih snažnim talasima.

"Tokom cele zime duvali su istočni vetrovi, često uz vrlo visoke talase. Ovi istočni vetrovi prenose pesak duž južne obale ka zapadu. Dominantni vetrovi su jugozapadni i nose pesak prema istoku. Ali ove zime šablon je bio drugačiji jer su dominirali istočni vetrovi, što je neuobičajeno", rekao je Sigurduro.

Promene klime koje se prvi put pojavljuju na ovim prostorima

Sigurdarson proučava južnu obalu Islanda dugi niz godina, i istakao je da nikada ranije nije video promene ovakvih razmera u izgledu obale u ovom području.

"Problem je u tome što Rejnisfjal ulazi duboko u more, pa kada jugoistočni vetrovi prenose pesak ka zapadu, on se zadržava kod Rejnisfjala. To znači da plaža Rejnisfjara ne dobija pesak sa istoka, zbog čega su promene u ovom području toliko izražene", naveo je Sigurdura Sigurdarsona.

Pre pedeset godina, obala je bila oko 500 metara dalje u moru, i tada je pesak mogao lako da prolazi zapadno oko Rejnisfjala.Sigurdarson da je naveo da je nemoguće predvideti da li će izgled obale nastaviti da se menja.

"Sve zavisi od pravca talasa koje pokreće vetar. Tokom protekle jeseni i zime, cikloni niskog pritiska su prolazili preko Atlantskog okeana mnogo južnije od nas. Nedavno su se pojavile informacije o intenzivnim vremenskim sistemima koji utiču na Britanska ostrva i Iberijsko poluostrvo. Putevi niskog pritiska koji prolaze južnije od Islanda i oni stvaraju ove istočne vetrove ovde. S obzirom da zima neće trajati još dugo, ne znamo kako će se situacija razvijati", rekao je Sigurdura Sigurdarsona, inženjera za obalne konstrukcije pri Islandskom upravnom telu za puteve i obalu.

субота, 14. фебруар 2026.
7° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом