Читај ми!

Pridružite se lovu na e-otpad

Fenomen ogromnog rasta koji e-otpad beleži već godinama nazovan je „cunami e-otpada“. Da bismo se odbranili neophodno je da recikliramo i dajemo novi život odbačenim uređajima. Pod sloganom „Pridružite se lovu na e-otpad – preuzmite, reciklirajte i oživite!“, 14. oktobra, obeležava se Međunarodni dan e-otpada.

Придружите се лову на е-отпад Придружите се лову на е-отпад

Međunarodni dan e-otpada posvećen je podizanju svesti o pravilnom upravljanju elektronskim i električnim otpadom, dajući mu tako novu vrednost i čuvajući životnu sredinu.

Ovogodišnji slogan je „Pridružite se lovu na e-otpad – preuzmite, reciklirajte i oživite!“, a fokusira se na neiskorišćenu elektroniku koju čuvamo u svojim domovima uprkos tome što ona sadrži vredne materijale koji bi mogli da dobiju novi život, dok nepravilno odlaganje zagađuje životnu sredinu.

Prema najnovijem Globalnom monitoringu e-otpada Ujedinjenih nacija, u 2022. godini, generisano je 62 miliona tona e-otpada, što bi bilo dovoljno da napuni milion i po kamiona od 40 tona, stvarajući liniju koja bi mogla da obuhvati ekvator.

Očekuje se da će količina e-otpada porasti na 82 milijarde kilograma do 2030. godine. Ove brojke ilustruju ogroman rast već dugi niz godina, što je navelo Ujedinjene nacije da taj fenomen nazovu „cunami e-otpada“.

Međutim, recikliranje 60 odsto e-otpada do 2030. godine moglo bi da donese korist od 38 milijardi dolara, što nadmašuje troškove.

Evropa prednjači sa stopom prikupljanja i recikliranja od 42,8 odsto, dok je manje od jedan odsto e-otpada recikliran u afričkim zemljama.

Sprovođenje politike e-otpada ostaje izazov na globalnom nivou, sa samo 46 zemalja koje su postavile ciljeve za stopu prikupljanja i samo 36 koje imaju ciljeve za stopu recikliranja.

Predajući električni i elektronski otpad na reciklažu, pospremamo lično okruženje i čuvamo životnu sredinu.

четвртак, 15. мај 2025.
11° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом