понедељак, 16.11.2026, 08:02 -> 08:04
Извор: РТС, Science Alert
Da li višedecenijska izloženost fluoru iz vode za piće narušava kognitivne sposobnosti
Istraživanje sprovedeno u Irskoj, koje je obuhvatilo oko 2.500 starijih osoba, nije pokazalo povezanost između dugogodišnje izloženosti fluoridu u vodi za piće i slabijih kognitivnih sposobnosti. Rezultati pružaju dodatne dokaze o bezbednosti fluoridizacije vode, ali istraživači naglašavaju da odsustvo dokaza o štetnom dejstvu ne predstavlja i konačan dokaz da rizik ne postoji.
Fluoridizacija vode za piće već decenijama izaziva polemike. Dok je sposobnost fluora da pomogne u sprečavanju karijesa dobro poznata, njegova moguća štetna dejstva na zdravlje, posebno na razvoj i funkcionisanje mozga, i dalje su predmet javnih rasprava i naučnih istraživanja.
Ova tema ponovo je privukla pažnju nakon što su Juta i Florida prošle godine postale prve američke savezne države koje su zabranile fluoridizaciju vode.
Međutim, nova studija objavljena u časopisu Journal of Dental Research donosi nalaze koji bi mogli da ublaže deo zabrinutosti. Istraživači iz Irske nisu pronašli povezanost između dugotrajne izloženosti fluoridu putem vode za piće i slabijih kognitivnih sposobnosti u starijem životnom dobu.
Istraživanje obuhvatilo oko 2.500 starijih osoba
Istraživanje je sprovedeno na osnovu podataka iz Irske longitudinalne studije o starenju (Irish Longitudinal Study on Ageing – TILDA), koja prati zdravstveno stanje starije populacije.
U analizu je uključeno približno 2.500 odraslih osoba, prosečne starosti oko 65 godina, čija je izloženost fluoridu kroz vodu za piće mogla da se prati tokom najmanje 50 godina života.
Irska je uvela nacionalni program fluoridizacije vode 1964. godine, ali koncentracije fluorida u lokalnim vodovodnim sistemima nisu bile jednake u svim područjima. Zbog toga se i izloženost učesnika razlikovala u zavisnosti od mesta u kojima su živeli tokom života.
Istraživači su, na osnovu njihovih mesta stanovanja, formirali tri grupe: sa niskom, srednjom i visokom izloženošću fluoridu.
Zatim su nivoe izloženosti uporedili sa rezultatima dva različita testa za procenu kognitivnih sposobnosti.
Rezultati nisu pokazali povezanost između količine fluorida kojoj su učesnici bili izloženi tokom života i njihovih kognitivnih sposobnosti.
Drugim rečima, višedecenijska izloženost fluoridu u vodi za piće, u koncentracijama kakve se koriste u Irskoj, nije bila povezana sa slabijim kognitivnim funkcionisanjem u starijem životnom dobu.
„Naši nalazi pružaju uverenje da doživotna izloženost fluoridovanoj vodi za piće, na nivoima koji se koriste u Irskoj, nije povezana sa slabijim kognitivnim funkcijama kod starijih osoba“, izjavio je glavni autor studije, Vainaj Šarma, istraživač javnog zdravlja sa Triniti koledža u Dablinu.
Šta je pokazalo praćenje izloženosti u ranom detinjstvu?
Istraživači su posebnu pažnju posvetili i mogućoj povezanosti između izloženosti fluoridu u najranijem životnom dobu i kasnijih kognitivnih sposobnosti.
U podgrupi najmlađih učesnika bilo je osoba koje su tokom prvih pet godina života bile izložene fluoridovanoj vodi za piće. Ni u ovom slučaju nije utvrđena povezanost sa njihovim kognitivnim sposobnostima.
Ipak, autori studije upozoravaju da ove rezultate treba tumačiti oprezno.
Samo 124 učesnika, odnosno oko pet odsto ukupnog uzorka, imalo je zabeleženu izloženost fluoridu tokom prvih pet godina života. Zbog tako malog broja ispitanika, mogućnost donošenja pouzdanih zaključaka o uticaju ranog izlaganja fluoridu ostaje ograničena.
Rezultati se uklapaju u deo prethodnih istraživanja
Nova studija nadovezuje se na ranija istraživanja u kojima takođe nije pronađena povezanost između fluoridizacije vode za piće i kognitivnih sposobnosti.
Ipak, naučna literatura ne daje potpuno jednoznačnu sliku.
Dve studije sprovedene u Kini povezale su izloženost fluoridu sa kognitivnim oštećenjima kod starijih osoba. Međutim, njihovi nalazi odnosili su se na prekomernu izloženost fluoridu, odnosno na stanja povezana sa fluorozom, zbog čega se ne mogu neposredno porediti sa koncentracijama koje se koriste u programima fluoridizacije vode za piće.
Dodatnu pažnju privukla je i metaanaliza objavljena 2025. godine, koja je ukazala na povezanost između izloženosti fluoridu i nižih rezultata na testovima inteligencije kod dece. Deo dokaza obuhvaćenih tom analizom odnosio se, međutim, na koncentracije fluorida veće od onih koje se uobičajeno koriste za fluoridizaciju vode.
Zbog toga je važno razlikovati rezultate istraživanja koja se bave uobičajenim nivoima fluorida u vodi za piće od onih koja proučavaju posledice prekomerne izloženosti.
Odsustvo dokaza o štetnosti nije konačan dokaz bezbednosti
Autori irske studije ističu da njihovi nalazi ne dokazuju da je fluorid u potpunosti bezopasan za mozak. Oni pokazuju da u ispitivanoj populaciji nije pronađen dokaz da je dugotrajna izloženost fluoridu u koncentracijama koje se koriste u Irskoj povezana sa slabijim kognitivnim sposobnostima u starijem životnom dobu.
Istraživanje zato predstavlja važan doprinos raspravi o bezbednosti fluoridizacije vode, ali ne daje osnovu za zaključak da su sva potencijalna pitanja u vezi sa uticajem fluorida na zdravlje konačno razjašnjena.
„Fluoridizacija je jedan od najefikasnijih alata koje imamo za smanjenje karijesa na nivou stanovništva, zbog čega je važno što sada imamo dugoročne podatke iz Irske koji pokazuju da ona ne dolazi uz cenu narušavanja kognitivnog zdravlja“, izjavio je Majkl Krou, istraživač stomatologije sa Triniti koledža u Dablinu.
Istraživači se nadaju da će ovi rezultati doprineti raspravi zasnovanoj na naučnim dokazima o bezbednosti programa fluoridizacije vode, kako u Irskoj tako i u drugim zemljama.