петак, 10.03.2023, 21:00 -> 21:13
Извор: РТС
Аутор: Соња Стричевић
Kakve sve arheološke tajne leže ispod parka kod Narodne skupštine
Arheolozi kažu da je centar Beograda vredno arheološko nalazište. Tim pre je odgovornost investitora veća, jer zakon nalaže da, ako se pronađu vredni predmeti, gradnja mora da se zaustavi i prijavi nadležnima. To je deo odgovora na pitanje otkud ograda pored Skupštine Srbije u parku ispod kojeg bi trebalo da se gradi podzemna garaža. Kakvo blago krije taj lokalitet?
Ograda oko parka kod Skupštine Srbije je postavljena. Podzemna garaža ili arheološko nalazište „Antički Singidunum“? Naredna dva meseca biće ipak ovo drugo. Jer, kažu arheolozi, svega tu ima. Na dubuni od metar i po, nalaze se ostaci, u bombardovanju srušenih zgrada, sagrađenih krajem 19. veka.
Kada je postavljan toplovod u Kosovskoj ulici, obavljena su i geofizička istraživanja koja su otkrila da ispod ima još nekoliko slojeva koji ukazuju na građevine iz mnogo ranijih perioda.
„Postoje pretpostavke da se tu nalazila Batal džamija, koja je bila najveća muslimanska bogomolja na Balkanu, a u nižim slojevima su ostaci rimske nekropole iz trećeg i četvrtog veka. Na dubini od 2,8 i 3,2 metra dubine smo ustanovili da postoje neke konstrukcije koje liče na rimske grobnice i nekakav objekat koji je većih dimenzija“, kaže Miodrag Ignjatović iz Muzeja grada Beograda.
Arheolozi su dobili rok, iskopavanja moraju da se završe za 60 radnih dana, posle čega će početi pripremni radovi za izgradnju podzemne garaže. Sve što bude vredno biće dokumentirano, konzervirano i prevezeno u Muzej grada.
Uzimaće se i uzorci tla, a analize bi mogle da pokažu kako su drevni Rimljani živeli, čime su se hranili i kako je izgledalo okruženje.
Poznato je da su se na području Beograda smenjivale razne civilizacije i kulture, pa će ovo biti samo jedan deo slagalice koju arheolozi treba da slože o podzemnom gradu koji se prostire od Kalemegdana do Vukovog spomenika.
„Praktično na svim lokacijama na kojima je kopano nađeno je nešto iz vinčanske kulture, ali su najznačajnija ta arheološka nalazišta iz rimskog perioda – Antički Singidunum i Taurunum i praistorijska Karaburma iz perioda mlađeg gvozdenog, ali i bronzanog doba. Na široj teritoriji Beograda ima više od 250 arheoloških nalazišta“, navodi Ignjatović.
Svakim danom taj broj raste, jer se pri izgradnji puteva i objekata skoro uvek otkrije ponešto što ukazuje na drevne arheološke ostatke. U Pančevačkom ritu nedavno su arheolozi otkrili 40 netaknutih arheoloških nalazišta Starčevačke kulture, eneolitskog, bronzanog i rimske doba.
Коментари