Читај ми!

Vladanu Joleru Srebrni lav na Bijenalu arhitekture u Veneciji

Profesor Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu Vladan Joler osvojio je Srebrnog lava, prestižnu nagradu na Venecijanskom bijenalu arhitekture, kao koautor dela "Calculating Empires: A Genealogy of Technology and Power Since 1500". Nagrađeni rad Joler je izradio zajedno sa profesorkom Kejt Kraford.

Nagrađeni rad Calculating Empires: A Genealogy of Technology and Power Since 1500, čiji autori su profesori Vladan Joler i Kejt Kraford, deo je glavne izložbe u venecijanskom Arsenalu pod kustoskim vođstvom Karla Ratija.

„Nagradu posvećujem svim studentima i aktivistima koji su trenutno u zatvoru u Srbiji ili u prinudnom egzilu. Svim studentima, profesorima i građanima koji su žrtve policijske brutalnosti, fizičkog i psihološkog zlostavljanja, targetiranog nadzora, zastrašivanja i kampanje blaćenja, koje organizuje režim. Konačno, posvećujem je ljudima koji su izgubili život pod nadstrešnicom renovirane železničke stanice u Novom Sadu, događaju koji je pokrenuo masovne antivladine proteste“, rekao je profesor Joler zahvaljujući na priznanju.

Joler je pozvao sve arhitekte, inženjere, urbaniste, umetnike i članove akademske zajednice da ne sarađuju sa nepravednim i korumpiranim režimima u svetu, niti sa političarima i kompanijama koji učestvuju u praksama eksploatacije zarad profita, moći i kontrole.

„Ovo nije samo poziv na bojkot, već otvoreni poziv da se ponovo promisle i ponovo zamisle novi društveni, politički i ekonomski sistemi“, zaključio je Vladan Joler.

Calculating Empires čini vidljivom inače nevidiljivu genealogiju i zajedničku evoluciju tehnologije i vlasti, ne samo u prostoru već i u vremenu, rekao je predsednik žirija Hans Ulrih Obrist. „Danas je više nego ikada važno razumevanje isprepletenosti moći i tehnologije, kolonijalizma i automatizacije. Ovaj izvanredni dijagram pomaže nam da bolje razumemo našu sadašnjost i izgradimo alternativnu budućnost.“

Ovogodišnje Bijenale arhitekture u Veneciji otvoreno je 10. maja proglašenjem glavnih nagrada, i traje do 23. novembra. Pod sloganom Inteligencije. Prirodna. Veštačka. Kolektivna. okupila je više od 750 učesnika koji istražuju ulogu i odnos arhitekture prema klimatskim promenama, migracijama i veštačkim oblicima inteligencije.

Kustos 19. Međunarodne izložbe arhitekture Bijenale u Veneciji je Karlo Rati, italijanski arhitekta i profesor na MIT-u, poznat po istraživanju spoja tehnologije, prostora i društva.

Međunarodni žiri čine Hans Ulrih Obrist (predsednik), švajcarski kustos, kritičar i istoričar umetnosti, umetnički direktor Galerije "Serpentine" u Londonu; Paola Antoneli, viša kustoskinja Odeljenja za arhitekturu i dizajn i direktorka sektora za istraživanje i razvoj u Muzeju moderne umetnosti (MoMA) u Njujorku; i Mpho Matsipa, južnoafrička kustoskinja, arhitekta i predavač.

Nagradu Zlatni lav dobili su američki studio Diller Scofidio + Renfro za projekat Canal Cafe i nacionalni paviljon Bahreina.

Vladan Joler je univerzitetski profesor, istraživač i umetnik čije su aktivnosti usmerene na presek digitalnih prava, kritičke kartografije i forenzičkog mapiranja savremenih tehnoloških sistema. Kao profesor na Odeljenju za nove medije Univerziteta u Novom Sadu i suosnivač Fondacije Share, predvodi Share Lab, laboratoriju posvećenu istraživanju algoritamske transparentnosti, digitalnog rada i nevidljivih tehnoloških infrastruktura.

Njegova dela, poput Anatomy of an AI System (2018) i Facebook Algorithmic Factory (2016), razotkrivaju složene mreže eksploatacije koje se nalaze u osnovi tehnologija u svakodnevnoj upotrebi. U saradnji sa profesorkom Kejt Kraford, kreirao je Calculating Empires, vizuelizaciju istorije tehnologije i moći, izloženu u Fondaciji Prada. Njegovi radovi nalaze se u stalnim postavkama muzeja kao što su MoMA i Muzej Viktorije i Alberta u Londonu, a nedavno je objavio i knjigu Black Box Cartography, u kojoj sabira svoja istraživanja o nevidljivim strukturama savremenog digitalnog sveta.

субота, 05. јул 2025.
23° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом