Читај ми!

Tokom sadnje šljive u Brestoviku otkrivena rimska grobnica stara 17 vekova

U Brestoviku, na teritoriji opštine Grocka, nalazi se jedan od najznačajnijih spomenika kasnoantičkog perioda na području Beograda. Grobnica iz trećeg veka otkrivena je sasvim slučajno, 1895. godine, kada je meštanin kopao rupu za sadnju šljive. Više od jednog veka kasnije, ovaj mauzolej i dalje čuva tragove života i pogrebnih običaja bogatih rimskih porodica.

Kopajući rupu za sadnju šljive, Vukašin Milosavljević iz Brestovika nije ni slutio da će na svom imanju naići na jedan od najvrednijih arheoloških nalaza u okolini Beograda. Umesto zemlje za sadnicu, pred njim se otvorio ulaz u drevnu grobnicu.

U njoj su pronađeni sarkofazi, kamene skulpture lavova i mermerne statue pokojnika u prirodnoj veličini. O otkriću je obavešten Narodni muzej, a na lokalitet je došao i poznati arheolog Mihailo Valtrović.

„Naravno, Mihailo Valtrović odmah je prepoznao da se nalazi pred izuzetnim nalazom, da je to zapravo pravi mauzolej nekog rimskog veleposednika. I to se potpuno uklapalo u sve ono što su istorija i putopisci ostavili kroz neke svoje beleške. Navodno je ovde u 19. veku, na čitavom potezu od Grocke do Smedereva, ceo ovaj put bio okružen vilama rustikama, a to su letnjikovci bogatih Rimljana“, objašnjava Zorica Atić, direktorka Centra za kulturu Grocka.

Mauzolej sa sačuvanim antičkim freskama

Nakon otkrića, grobnica je postala predmet brojnih arheoloških i arhitektonskih istraživanja. Utvrđeno je da je pripadala porodici od tri člana, a njena arhitektura svedoči o primeni pravila rimske gradnje.

Građevina je imala ulazni zabat, trem i prostoriju u kojoj su obavljani pogrebni obredi i prinošene žrtve.

Posebnu vrednost predstavljaju freske kojima je unutrašnjost grobnice bila ukrašena. Na zidovima su sačuvani geometrijski ornamenti, kao i motivi ptica, riba i biljnog i životinjskog sveta.

„Grobnica je fresko oslikana i te šare su posebno interesantne. Geometrijske su, pojavljuju se i ptice i ribe. Možda postoji mogućnost, budući da je kasna antika, da su vlastelini primili hrišćanstvo. To je antička dekoracija u zemljanim bojama koje predstavljaju biljni i životinjski svet, ali ono što je posebno vredno jeste da je to oslikano pre 17 ili 18 vekova, a da i dan-danas postoji i stoji“, ističe Zorica Atić.

Tokom istraživanja utvrđeno je i da ono što je u prvi mah izgledalo kao veći kamen zapravo predstavlja svod drevne građevine. Daljim iskopavanjima otkriveni su zidovi, koje su meštani Brestovika nazvali Vukašinova crkva.

Spomenik kulture na privatnom imanju

Posebnost ovog arheološkog lokaliteta jeste i to što se nalazi na imanju porodice Milosavljević, čiji je predak slučajno otkrio grobnicu pre više od 130 godina.

Danas je mauzolej zaštićen kao spomenik kulture od velikog značaja. Njegovo očuvanje podrazumeva brigu o arhitekturi, zidnom slikarstvu i celokupnom arheološkom nasleđu koje svedoči o životu i običajima bogatih rimskih porodica na ovom području.

Grobnica u Brestoviku tako predstavlja dragoceno svedočanstvo o antičkoj prošlosti Beograda i okoline, ali i neobičan primer kulturnog nasleđa koje se, sticajem istorijskih okolnosti, našlo u dvorištu jedne porodice.

среда, 18. новембар 2026.
15° C