Održava se od 1. do 30 novembra 2018.

Doajeni FPU - izbor

Povodom sedamdeset godina Fakulteta primenjenih umetnosti. Izložba Doajeni FPU u Galeriji RTS predstavlja gotovo 100 radova stvaralačkih ličnosti i pedagoga, koji su odnegovali generacije upravo onih autora, čije kreativne ideje i proizvode danas pratimo, vrednujemo i koji neminovno utiču na funkcionalni, estetski ali i duhovni karakter okruženja i naš senzibilitet za umetničko.

Доајени ФПУ -  избор Доајени ФПУ - избор

Akademija primenjenih umetnosti u Beogradu, danas Fakultet primenjenih umetnosti, počela je sa radom tačno pre sedamdeset godina, u jesen 1948. godine. Sledeći ideje, pre svega, Bauhausa, imala je osam odseka, a struktura škole jasno je bila ispoljena već na prvoj izložbi Akademije 1951. godine, od kada beležimo njenu kontinuiranu i brižljivo vođenu izložbenu aktivnost.

Termin doajeni, u nazivu izložbe, odnosi se, pre svega, na nastavnički i saradnički kadar škole. Ovde je šire upotrebljen od očekivanog, jer u godini jubileja vredi pomenuti sve one ličnosti koje su u kraćem ili dužem vremenskom periodu, posebno doprinele školi. U panorami imena, pored pomenutih, stoje i ostali bardovi jugoslovenske, odnosno srpske scene likovne i primenjene umetnosti 20. i početka ovog veka, od Aleksandra Tomaševića, Bogića Risimovića Risima, Dušana Jankovića, Dušana Ristića... preko Bogdana Kršića, Miloša Ćirića, Nebojše Mitrića, Nandora Glida, Ninele Pejović, Branislava Subotića, Anđelke Slijepčević, Zore Živadinović Davidović, Milana Pališaškog, Miluna Vidića, Miodraga Vujačića Mirskog, Milice Radovanović... do Aleksandra Dodiga, Ljubodraga Jankovića Jaleta, Lidije Mišić, Branislava Stajevića, Mirjane Isaković, Miodraga Živkovića, Božidara Džmerkovića, Milanke Berberović, Dušana Vuksana, Jovice Veljovića, Branimira Karanovića...

Izložba obuhvata pojedina dela koja najpre nose odraze secesije, predratnih i međuratnih tendencija, intimizma, ekspresionizma... odnosno refleksije uticaja Pariza, Beča, Krakova i drugih evropskih umetničkih centara, u kojima su se obrazovali neki od autora. Potom, evociraju period posleratne socijalne umetnosti, zatim visoke moderne i neokspresionizma sve do postmoderne i recentnih umetničkih nastojanja. Pratimo kako su i na koji način umetnici odgovarali na raznovrsne zahteve, najpre tokom Kraljevine Jugoslavije, a onda vladavine jednopartijskog sistema, kao predstavnici Akademije, jednog od odgovornih zastupnika razvoja društva usmerenog ka idustrijalizaciji, i u novijem vremenu, obeleženom rastom privatnog preduzetništva, u zemlji izmenjenih granica i društvenog i ekonomskog statusa.

Istovremeno, vidimo kako su radili za sopstvene, privatne potrebe, kao odgovor na najdublje lične porive i introspekcije. Sve su to svedočanstva dominantne klime datog vremena, ali i žilavosti stvaralačkog i kritičkog duha pojedinaca, kao i sposobnosti da se nametnu i očuvaju sopstveno uverenje, umetnički stav, i, naravno, društveni angažman, u skladu sa estetskim i etičkim opredeljenjem u odnosu na politički, socijalni i kulturni milje. I letimičan pogled na izložbu otkriva da ona odslikava svu složenost društvenih okolnosti, u kojima su delovali ovi umetnici i sama škola čiji su oni bili reprezenti, u dugom vremenskom periodu.

Imena pojednih autora ostaće trajno zabeležena kao osnivača tih predmeta i odseka, tako da su biografije ovih stvaralaca neodvojive od istorijata škole, dugog procesa koji je doveo do današnjih studijskih programa: Primenjena umetnost, Dizajn i Konzervacija i restauracija, odnosno do odseka: Dizajn enterijera i nameštaja, Primenjeno slikarstvo, Primenjeno vajarstvo, Keramika, Scenografija, Scenski kostim, Kostim, Primenjena grafika, Grafički dizajn, Industrijski dizajn, Dizajn tekstila, Konzervacija i restauracija kao i mnogih opštih i užih predmeta, koji se odnose na teoriju i praksu umetnosti i dizajna.

Prilikom odabira dela za izložbu vodilo se računa o vremenu nastanka rada i pripadnosti određenoj delatnosti po kojoj je autor bio prepoznatljiv u samoj školi, međutim, uvršćen je i po koji predratni rad, ili datovan u ovoj, jubilarnoj godini; zahvaljujući svim tim delima moguć je pogled na produkciju bivših profesora, u amplitudi dužeg vremenskog perioda. Govoreći o aktuelnosti tema kojima su se autori bavili ili se bave, ova dela svojevrsni su stupci zamišljenih, duhovnih mostova između generacija.

Izložba "Doajeni FPU" odražava kontinuitet škole i njenih vrednosti koje duguje, pre svega, svojim profesorima i saradnicima, a takođe i združenu energiju svih onih koji sa pijetetom proslavljaju jubilej. Kustos izložbe je Ljubica Jelisavac.

Ovde možete pogledati/preuzeti katalog izložbe.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво