Kada ćemo naučiti da volimo šume
Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1971. godine donela je odluku da se 21. mart proglasi međunarodnim danom zaštite najvažnijih ekosistema na planeti. Kako se u Srbiji odnosimo prema tom prirodnom bogatstvu?
Istražujući prirodne lepote Srbije, planinari su u prilici da stalno uočavaju promene šumskog bogatstva koji krasi Srbiju.
„Kao i ljudi, i šume imaju dušu i na onim terenima”, naglašava Miodrag Radovanović (PPD Maljen, Požega), „gde žive ljudi, gde postoji domaćin koji šumu obilazi, neguje, čuva i brani, ta šuma i napreduje.”
Bespravnom sečom i šumskim požarima svake godine nestaju ogromna šumska prostranstva, za čije su obnavljanje potrebne decenije.
Prema rečima dipl. inž. šumarstva Dušana Jevđovića, samostalnog referenta za negu i zaštitu šuma u ŠG „Srbijašume”, potrebno je 50-70 godina da bismo dobili šume koje će nam ponovo dati kiseonik i koje će omogućiti da prorade izvori, „koji su direktna posledica postojanja šume zbog korenovih sistema”.
Uprava za šume preduzima mere za stalno obnavljanje šumskih površina, posebno proizvodnju sadnica u semenskim centrima „Srbijašuma”. Tu su i druge preventivne mere.
„Prema našim procenama mi godišnje imamo povećanje oko tri do pet hiljada hektara i nije uvek svesno indukovano”, naglašava Saša Stamatović, direktor Uprave za šume Ministarstva poljoprivrede.
Priroda osvaja puste prostore, ali se i zamiranje sela, kažu planinari, odražava na prirodu.
„Priroda bez ljudi nema smisla, tako da ako mislimo da očuvamo prirodu moramo očuvati i stanovništvo koje će živeti na toj teritoriji i uživati u blagodetima Srbije”, naglašava Miodrag Radovanović.
A kako se odnosimo prema bogatstvu koje privlači i sve veći broj stranaca govori i otpad, koji predstavlja i potencijalno izvorište požara.
Brojne divlje deponije u šumama širom Srbije svedočanstvo su ljudske nemarnosti prema najvećoj fabrici za proizvodnju kiseonika. Šume su i najbolji prirodni filteri za prečišćavanje vazduha i vode i najvažniji segement eko sistema bez koga nema života.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар