Lovni turizam, šansa za razvoj

Srbija od lovnog turizma godišnje zaradi tri miliona evra, a Austrija čak pola milijarde. U našoj zemlji ima 320 lovišta, kojima gazduju lovačka udruženja i preduzeće "Srbijašume". Nedostaju lovačke kuće, kao i hoteli za smeštaj lovaca sa boksovima za pse i prostorijama za oružje.

Srbija ima preko 320 lovišta, kojima većinom gazduju lovačka udruženja, a četrdeset četiri lovišta vlasništvo su "Srbija šuma". Od lovnog turizma Srbija godišnje zaradi oko tri miliona evra, dok je na primer prihod Austrije, koja ima slične mogućnosti za lovni turizam - pola milijarde evra.

Do pre dve decenije imali smo 150 lovačkih kuća, danas jedva 20, od kojih mnoge ne ispunjavaju želje stranih lovaca. U lovačkim udruženjima kažu da je poslednjih godina nešto bolje. Grade se luksuzni hoteli namenjeni lovcima i u njima boksovi za pse i specijalne prostorije u kojima se odlaže oružje.

"Ono što treba učiniti da bi on bio još bolji to su naši propisi, državni propisi koji ne omogućavaju stranim lovcima da odstreljenu divljač ponesu sa sobom u zemlju odakle dolaze", objašnjava predsednik Lovačkog saveza Vojvodine Milan Pazin.

U preduzeću "Srbija šume" kažu da nije problem u propisima već u standardu za unošenje namirnica životinjskog porekla i trofeja u zemlje Evropske unije.

Potrebno je izgraditi objekte za prijem lovačkih trofeja i mesa divljači. Zatim je potrebno izgraditi najmanje dva objekta, jedan u Vojvodini, drugi u centralnoj Srbiji u kojima bi se to meso obradilo i konfekcioniralo tako da može da dobije izvozne, takozvane Aj-Di brojeve za ulazak u zemlje Evropske unije", kaže izvršni direktor "Srbijašuma" Milutin Đorđević.

Turistički radnici sa svih meridijana vole lovce kao turiste, jer oni mnogo i rado troše. U lovištima u okolini Zrenjanina, prošle godine je boravilo 300 lovaca iz inostranstva, pre svega sa Kipra, iz Italije, Nemačke i Španije.

"Turistička organizacija Zrenjanina je zainteresovana za taj oblik turizma zato što pored vremena koje provode u lovu, lovci troše i u hotelima, restoranima i svemu drugom što grad nudi", ističe direktor Turističke organizacije Zrenjanin Dragan Vulešević.

U lovištima u Srbiji može da se gaji skoro sva divljač. Krupna, kao što su jelen, divlja svinja, srna, muflon, divokoza i sitna, fazan, zec, divlja patka, jarebica, prepelica. Poseban kvalitet domaćim lovištima daje i to što se ona prostiru na nadmorskoj visini od 70 do blizu dve hiljade metara.

Број коментара 6

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
6° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво