Stvaralaštvo Bernharda Romberga

Pratićete treću emisiju ciklusa koji priređujemo povodom 250 godina od rođenja nemačkog kompozitora i violončeliste Bernharda Romberga u kojoj ćemo predstaviti dela ovog autora i Luja Ferdinanda od Pruske.

Zahvaljujući bogatoj izvođačkoj karijeri i velikoj harizmi, Romberga su savremenici neretko nazivali „herojem među violončelistima", te čak i „kraljem svih virtuoza". Ovaj kompozitor uneo je značajne inovacije na planu građe violončela, a sledstveno tome i izvođačke tehnike. Zaslužan je za popularizaciju modernog gudala, koje je izrađivao francuski graditelj instrumenata Fransoa Tur. Ono je bilo duže, strune su bile u širem snopu, a njihova snažnija zategnutost bila je regulisana pomoću „žabice". Koristeći ovakvo gudalo, Romberg je gradio pregnantne interpretacije širokog daha i bogatog legata, kontrastne dinamike i tembra, koje su postale obeležje romantičarskog idioma na ovom instrumentu. Zahtevajući izražajniji vibrato na Ce žici, Romberg je modifikovao i zakrivljenost rukohvata, a koristeći četiri prsta na svim žicama uveo je nove standarde u pogledu brzine, te opsega i dostupnosti visokih registara na niskim žicama, posebno usavršavajući tehniku izvođenja prirodnih i veštačkih flažoleta. Konačno, zaslužan je i za sistematizaciju notacije, odnosno upotrebu ključeva u partiturama za violončelo.

U dva navrata u toku svoje bogate karijere Romberg je pokušao da, umesto skoro neprekidnih turneja, pronađe stalno prebivalište u Berlinu, prestonici Pruske. Prvi put je bio angažovan 1805. u kraljevskom operskom orkestru, ali je ovaj angažman morao da napusti naredne godine, usled invazije francuske republikanske vojske. Upravo u ovim ratnim dejstvima, u bici kod Zalfelda, život je izgubio tridesetrogodišnji Luj Ferdinand, pruski princ i muzičar. Luj Ferdinand od Pruske bio je vrsni pijanista, kome je Ludvig van Betoven posvetio svoj treći koncert za klavir, ali i kompozitor, u čijem nevelikom opusu posebno mesto zauzimaju njegove inventivne kompozicije za kamerne ansamble sa klavirom.

Njegov Klavirski trio u As-duru publikovan je iste kobne 1806, ali je nastao nekoliko godina ranije. Karakteristična je upotreba neuobičajenih i čestih modulacija, gustog harmonskog ritma, razrađenog tonalnog plana, te složenog motivskog rada i motivskih veza između stavova.

Autor Srđan Atanasovski

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво