Kosorova: Arhive JNA ključ za nestale

Premijerka Hrvatske Jadranka Kosor rekla je da dokumentacija koja je pre nekoliko meseci doneta u Vukovar potvrđuje da se ključevi koji otvaraju vrata nalaze u arhivama JNA u Beogradu", istakavši da "ključ treba staviti u bravu i okrenuti", jer je to "nulti preduslov za dalju susedsku saradnju i odnose sa Srbijom".

"Prvo pitanje koje treba da postavi svako ko razgovara s visokim zvaničnicima Srbije mora biti, gde su dokumenti i podaci, kako bi Hrvatska mogla naći svoje branioce i civile", rekla je Kosorova u Petrinji na obeležavanju Međunarodnog dana nestalih lica.

Kosorova je dodala da se u Hrvatskoj traži još 999 nestalih iz 1991. i 1992. godine.

U svom govoru hrvatska premijerka je pomenula i 805 osoba koje se vode kao nestale tokom i nakon akcija "Bljesak" i "Oluja", 1995. godine.

"U Hrvatskoj je početkom rata zabeleženo 18.000 nestalih, a u 143 masovne grobnice i 1.200 pojedinačnih grobova bile su nevine žrtve, čija je krivica bila što su bili Hrvati, odnosno nisu bili Srbi", navela je premijerka.

Prema njenim rečima, u slučaju Hrvatske "nije se radilo o oružanom sukobu ili građanskom ratu, već je Hrvatska bila napadnuta i izložena agresiji, trećina države bila je okupirana, a na stotine hiljada Hrvata bili su samo s kesom u ruci proterani iz svojih kuća".

"Hrvatska se morala braniti i branioci su morali oslobađati okupirane teritorije", rekla je Kosorova.

"Nikom i nikad nećemo dozvoliti da nam diktira šta ćemo raditi ili da nešto zabranjuje, kao i da nam preti zabranom godišnjice 'Oluje', koja je pobednička akcija kojom je zatvoren pakleni krug koji je došao s istoka", istakla je hrvatska premijerka.

"Na hiljade porodica zavijeno je u crno, jer smo hteli slobodnu Hrvatsku na koju smo imali pravo, pri čemu smo 'slomili zube tiraninu i oduprli se velikosrpskoj agresiji", ocenila je Kosorova, zaključivši da je rat u Hrvatskoj bio pravedan, odbrambeni i oslobodilački.

U ponedeljak je u Zagrebu više nevladinih organizacija zatražilo da se reši pitanje nestalih, pre svega oko 805 nestalih Srba, da se ubrza s ekshumacijama i identifikacijama, i da se reši pitanje zahteva da 400 lica bude uvršteno na liste nestalih.