Hrvatska od Srbije potražuje još kulturnih dobara

Međudržavna komisija za vraćanje kulturnih dobara je, posle godinu i po pauze, ponovo počela s radom. Srbija i Hrvatska su ranije postigle principijelni dogovor o vraćanju većih celina iz pravoslavnih manastira i crkava u severnoj Dalmaciji.

Pored ikona, manastirske riznice, zbirke umetnina manastira Uspenja Presvete Bogorodice u Krupi, biće vraćena i manastirska riznica, sakralni predmeti i ikone iz Manastira Sv. Arhanđela Mihaila u Krki i ikone iz crkve Sv. Georgija u Islamu Grčkom blizu Zadra.

Dogovoren je i povratak drugih umetnina iz Zadarske, Šibensko-kninske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-sremske županije.

O ostalim umetninama iz muzeja, privatnih registrovanih zbirki, arhiva i biblioteka još će se pregovarati, kažu u ministarstvu, koje, na osnovu procene ratne štete, nastoji da utvrdi brojno stanje otuđenih umetnina koje se nalaze u Srbiji.

Mup obe države traga za delima

Rad državnih kancelarija Interpola u Srbiji i Hrvatskoj u traganju za kulturnim dobrima za koja se utvrdi da su na ilegalnom tržištu u Srbiji sastavni je deo rada Međudržavne komisje za vraćanje kulturnih dobara.

Za umetninama koje su završile u Crnoj Gori traga se na ilegalnom tržištu jer u kulturnim ustanovama, po podacima tamošnjeg Ministarstva kulture, nema ukradenih kulturnih dobara iz Hrvatske.

Traganje obavljaju službe ministarstava unutrašnjih poslova dveju država, u saradnji sa stručnim službama hrvatskog ministarstva kulture.

Iz Srbije i, manjim delom, iz Crne Gore od 2001. je vraćeno u muzeje, galerije i crkve u Hrvatskoj 25.238 pokretnih kulturnih dobara, a od toga je najveći deo vukovarsko kulturno blago.

Dok troškove restauriranja i konzervisanja kulturnih dobara iz Hrvatske koja su tokom rata odnošena u Srbiju podmiruje ministarstvo kulture Srbije, Hrvatska obnavlja spomeničko nasleđe koje je oštećeno ili uništeno u ratu, pa tako i pravoslavne crkve i manastire i pokretna kulturna dobra u njima.

Hrvatska radi na obnovi vladičanskog dvora u Pakracu i vladičanskog dvora Karlovcu, gde je već ponovo sagrađen saborni hram Sv. Nikolaja, koji je, kao i vladičanski dvor, miniran u ratu. Pored toga, obnovljeno je ili se obnavlja više pravoslavnih crkava.