понедељак, 27.04.2015, 19:03 -> 21:04
štampajPredsednica Hrvatske: U Jasenovcu nema mesta politici
Kolinda Grabar Kitarović, predsednica Hrvatske, rekla je da je na komemoraciju 70. godišnjice proboja zatvorenika koncentracionog logora Jasenovac, poslala izaslanika, jer u Jasenovcu, kako je ocenila, nema mesta politici.
"Svoje utiske sam izrekla u knjizi. To je mesto duboke tragedije i gde nema mesta politici. Zato sam tamo poslala izaslanika (reditelja i bivšeg logoraša) Branka Lustiga", rekla je Grabar Kitarović novinarima tokom posete Gunji u Posavini, prenosi Beta.
Predsednica je podsetila da je u Jasenovcu bila 22. aprila, na sam dan proboja zatvorenika.
Grabar Kitarović je tamo otišla nenajavljeno i bez pratnje medija, a javnost je za njenu posetu saznala iz saopštenja pres-službe hrvatske predsednice.
U knjizi utisaka je napisala da, kao predsednica Hrvatske i kao čovek, "osuđuje zločine mučenja i ubijanja koji su se tu događali".
"Ideologija koja je uzrokovala ove zločine moralno je i pravno osuđena. Ta politika bila je volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku Osovinu i na nečastan način iskoristio legitimnu želju hrvatskog naroda za svojom državom", upisala je hrvatska predsednica.
Odluka predsednice da ne ide na komemoraciju u Jasenovac, gde su bili premijer Zoran Milanović i predsednik Sabora Josip Leko, izazvala je kritiku.
Analitičari ocenjuju da je to neprimeren potez koji pokazuje još jednu nesaglasnost između predsednice, koja je iz opozicione Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), i Vlade koju vodi Zoran Milanović iz Socijaldemokratske partije (SDP).
Proteklih desetak godina bilo je uobičajeno da komemoracijama u Jasenovcu prisustvuje šef države – tamo su išli Stjepan Mesić i Ivo Josipović, koji su u svojim govorima oštro osuđivali NDH, ustaške zločine i isticali važnost antifašizma za Hrvatsku.
Za razliku od Jasenovca, Kolinda Grabar Kitarović će, kako su proteklih dana pisali mediji, 16. maja biti na skupu u Blajburgu, u Austriji, na komemoraciji povodom 70. godišnjice stradanja zarobljenih pripadnika NDH i drugih poraženih vojnih formacija.
Na komemoraciju u Blajburgu visoki funkcioneri Hrvatske do sada nisu išli. Ipak, nekoliko premijera i bivši predsednik Ivo Josipović položili su cveće kod spomen-ploče na Blajburškom polju, ali ne na dan komemoracije. Na taj način želeli su da iskažu pijetet prema civilnim žrtvama koje su se povlačile s pripadnicima kvislinških vojnih snaga u bekstvu.
Mediji ocenjuju da su hrvatski zvaničnici do sada pazili da ne bude izjednačavanja Jasenovca i Blajburga.
Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svetskog rata kao mesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacije prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, kao i komunista, ali i Hrvata i drugih, u cilju stvaranja etnički čiste, kvislinške NDH.
U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje verske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.
Do sada se znaju imena 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 dece.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 3
Пошаљи коментар