Šuplja stena

Kada se pomene Avala, mnogi prvo pomisle na Avalski toranj ili Spomenik neznanom junaku, ali malo je poznato da ta beogradska planina krije u svojoj unutrašnjosti rudnike gde su se eksploatisale rude još u vreme neolita. Šuplja stena je jedan od takvih primera.

Sam toponim 'Šuplja stena' nastao je po šupljinama koje su iskopali prvi rudari na ovom području. Rudnik je bio osnova bogatstva mnogim civilizacijama i narodima, najviše zahvaljujući dragocenoj crvenoj boji koja je dobijena od živine rude cinabarita. Pretpostavlja se da su Kelti rudarili ispod Avale u poslednja tri veka stare ere, a Rimljani početkom nove ere. Na zaravni ispred rudnika nekada se nalazila i topionica. Srpski vladari su tek u 14. i 15. veku počeli da se bave rudarstvom na ozbiljan način, pa su unajmili Sase da tragaju za dragocenom rudom, ali nisu imali uspeha.

Ta pećina je ponovo oživela krajem 19. veka, kada su graditelji prve pruge našli u koritu Prečice neobičan mineral crvenkaste boje. Kamen je stigao do dr Sime Lozanića, koji je, kao vrstan hemičar, u njemu odmah prepoznao živinu rudu cinabarit. Za ovo otkriće zainteresovao je i finansijera, poslovnog čoveka i vlasnika pivare Đorđa Vajferta, kao i druge preduzimljive ljude, s kojima je osnovao privredno društvo - rudarsku firmu. Posle prvih istražnih radova počela su iskopavanja 1885. godine. Rude je bilo dosta i istopljena je prva količina žive, ali nije dobro prošla na tržištu, pa je rudnik prestao da radi.

Sredinom 20. veka istraživanja geologa i rudara ukazuju na znatne količine cinabarita i drugih minerala u Šupljoj steni, tako da je rudnik svečano pušten u rad 1968. godine. Iako je posao dobro išao, on biva zatvoren već 1972. godine, verovatno iz političkih, samoupravnih razloga. Postrojenja su rasturena, a velika količina rude ostala je pod zemljom.

Zatvoreni i napušteni rudnici na Avali ‒ Šuplja stena, Crveni breg, Rimski bunar danas su, nažalost, pokriveni korovom i travom i potpuno zaboravljeni. Međutim, postoji težnja kod mnogobrojne populacije, ali i kod turističkih organizacija Srbije, da se ovi lokaliteti srede i postanu atrakcija za strane turiste, kao što je to slučaj sa mnogim sličnim rudnicima i pećinama u Evropi.

Priredila Vitka Vujović

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
12° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво