Zelandija kao osmi kontinent? Konačan odgovor daće geografi i političari

Zemlja ima i osmi, skriveni kontinent, koji bi trebalo da se nalazi na mapama, tvrde geolozi. Najveći deo tog kontinenta, okruženog Novim Zelandom, zaronjen je u prostranstvu Tihog okeana, dok su samo manji komadi, poput Novog Zelanda ili Nove Kaledonije, iznad površine mora. Verovatno je to i razlog što je osmi kontinent promakao geografima.

Nik Mortimer, geolog Kraljevskog istraživačkog instituta na Novom Zelandu objašnjava da, poput drugih kontinenata, Zelandija ima veliki raspon u visini, od podvodnih grebena na dubini od hiljadu metara, do najvišeg vrha Maunt Kuk, 3 724 metra iznad površine mora.

Decenijska istraživanja

Opsežna naučna studija o Zelandiji sadrži geološka ispitivanja podvodnih stena. Naučnici su utvrdili da, za razliku od drugih okeanskih bazaltnih naslaga iz mlađeg geološkog razdoblja, naslage koje su oko ili unutar Novog Zelanda sadrže granit, krečnjak i peščar i pripadaju starijem razdoblju, tipičnom za kontinente.

Geolozi su otkrili i postojanje uske trake okeanskih stena koja odvaja Australiju od podvodnih grebena Zelandije. To je dokaz da su u pitanju dva različita kontinenta.

Najmanji kontinent

Zelandija je nastala odvajanjem od superkontinenta Gondvana pre osamdeset pet miliona godina, tvrdi Mortimer. Istezanje prilikom odvajanja dovelo je do istanjenosti i krhkosti kontinentalnih stena, pa su potonule. U poređenju sa priznatim kontinentima, Zelandija je majušna.

Njena površina je malo veća od Indije, obuhvata 4,9 miliona kvadratnih kilometara, što je poput polovine Evrope. Mali kopneni deo osmog kontinenta nekada je bio još manji. Sada australijski kopneni jezičak deli Zelandiju, a za deset miliona godina, tvrdi Mortimer, preseći će je na pola.

Nove mape i globusi?

Profesor Brus Luiendik sa Kalifornijskog univerziteta u Santa Barbari i Zelandijin kum, smatra da je, iz geološke i naučne perspektive, opravdano definisati je kao kontinent. Ipak, konačni odgovor daće geografi i političari.

Da li je ekonomska granica jedne države duž obale? Postoje pravni primeri priznanja kontinentalne granice koja leži pod morem. U Povelji o pravu mora Ujedinjenih nacija, prepoznata je važnost geoloških granica.

Priredila: Mirjana Bjelogrlić

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 05. мај 2024.
14° C

Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се