Читај ми!

Šta se menja posle Davosa i kakve poruke nam šalje region

Docent Fakulteta političkih nauka Milan Krstić kaže za RTS da ni nakon Davosa nema napretka za dve teme: prva je dijalog Beograda i Prištine, koji je u zastoju od 2017. godine, a druga situacija u Bosni i Hercegovini. Dodaje da je, sa druge strane, u poslednjih nekoliko godina ostvaren značajan napredak u ekonomskoj i političkoj saradnji Beograda sa Skopljem, sa Tiranom, a u poslednje vreme i sa Podgoricom.

Milan Krstić je, gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a, naveo da u vezi sa ova dva ključna pitanja nema napretka već dugo.

"U suštini sve je isto kao i pre Davosa, imamo otvorene probleme – dijalog Beograda i Prištine, situaciju u Bosni i Hercegovini i oko toga nema napretka, kao što je i sam predsednik napomenuo.

U BiH još od propasti Butmirskog procesa 2009. godine nismo imali napredak u reformi u pokušaju da se izmene izborni zakoni, tako da se implementira presuda Sejdić i Finci.

Skoro, kad je bio pokušaj u Neumu, on je propao. Dijalog Beograda i Prištine je faktički u zastoju od početka 2017. Dakle, to je neka vrsta, nažalost, kontinuiteta u stagnaciji", ističe Krstić.

Navodi da su zapadni lideri zainteresovani da govore o tim problemima jer je, kako kaže, njihova percepcija da treba rešiti sva otvorena pitanja kako bi se smanjio prostor za uticaj spoljnih aktera.

"Recimo za uticaj Ruske Federacije, koja kroz podršku Srbiji u Ujedinjenim nacijama, postaje jedan dodatni štit i na taj način je bitna za Srbiju.

Ako bi se rešilo kosovsko pitanje, ako bi se postigao neki kompromis u odnosima Beograda i Prištine, onda je percepcija da bi ruski uticaj bio manji", kaže Krstić.

Ukazuje i da je odavno agenda zapadnih država da pokušaju da pacifikuju region i da ga integrišu u Evropsku uniju.

"Naravno, problem je u tome što nemamo istu percepciju šta treba da znači pacifikacija i rešenje ovih otvorenih pitanja", navodi gost Jutarnjeg programa.

"Napredak u saradnji Beograda sa Skopljem, Tiranom i Podgoricom" 

Ocenjuje i da je u poslednjih nekoliko godina ostvaren značajan napredak u ekonomskoj, pa i političkoj saradnji Beograda sa Skopljem, Beograda sa Tiranom, a u poslednje vreme i Beograda sa Podgoricom.

"Deluje mi da sad ipak imamo napredak u saradnji Beograda i Podgorice. Sa ovim najavama koje smo juče imali prilike da čujemo da će premijer Abazović biti pozvan na naredni sastanak u okviru 'Otvorenog Balkana', imamo neku vrstu izgleda da bi i Crna Gora mogla da se pridruži tom projektu, što mislim da bi bilo načelno dobro za čitav region.

Tako da nisam toliko pesimističan u pogledu uopšteno situacije u širem regionu", kaže Krstić.

Deluje, dodaje on, da je Beograd pružio ruku Dritanu Abazoviću u meri u kojoj misli da nije pružio ruku Zdravku Krivokapiću nakon promene vlasti i da postoji neki veći stepen poverenja i veći stepen spremnosti sa obe strane da se simbolički pokaže neki napredak.

"Premijer Abazović to radi kroz dve ključne stvari – jedna je najava da bi Crna Gora mogla da pristupi 'Otvorenom Balkanu', dakle još nije doneta formalno ta odluka, ali deluje da je on neko ko je kroz izjave i svoje delovanje stavio do znanja da smatra da je to dobro za Crnu Goru.

Imajući u vidu da je 'Otvoreni Balkan' projekat koji Beograd vodi, to jeste jedan dobar signal Podgorice. Drugi aspekt bio bi zaključivanje temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. To bi bila dva ključna pozitivna signala koja bi Podgorica mogla da pošalje Beogradu", kaže Krstić.

Ocenjuje da su odnosi dve države na nivou građana najbliži mogući, ali da politički odnosi gotovo od samostalnosti Crne Gore 2006. nisu dobri, i ovo je, kako kaže, prilika da se prevaziću neki od problema.

"Za sada bez sankcija Rusiji" 

Upitan o pritiscima koji se vrše na Srbiju da uvede sankcije Rusiji, navodi da za sada ne postoji mogućnost da Srbija uvede sankcije Rusiji, što je, kako kaže, juče u Davosu poručio i predsednik Srbije.

Ukazuje da su pritisci na Srbiju da uvede sankcije Rusiji jaki i da će se u narednom periodu nastaviti.

"Naravno, na našoj strani je da pokuša da što više izbegne te pritiske, ali je pitanje do kada će to realno biti moguće.

Za sada deluje da nema prevelikih pritisaka koji bi imali konkretne negativne posledice po Beograd, ali nije isključeno da se tako nešto desi u budućnosti i u tom slučaju, naravno, videćemo kakva će biti kalkulacija vlasti – da li će praviti neke poteze simboličke u pravcu možda uvođenja nekih mera ili će ostati na trenutnoj poziciji", kaže Krstić.

Ukazuje i da Srbija za sada ne namerava da uvodi sankcije, ali da se ne zna šta će biti u budućnosti.

"Nikada se ne isključuje i ne govori se da se nikada neće uvoditi sankcije Moskvi. Situacija je takva da se sve menja vrlo brzo i da se naravno onda ostavlja prostor za svaku alternativu jer ko zna šta može doneti i ovo leto i jesen, da ne govorimo o nekim narednim godinama", zaključio je Krstić.

"Izjave Zorana Milanovića treba uzeti sa određenom rezervom"

Komentarišući "pretnju" Zorana Milanovića da Srbija nikada neće ući u EU, a koji se oglasio povodom optužnice koju je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podiglo protiv četvorice penzionisanih oficira hrvatske vojske, navodi da njegove izjave uvek treba uzimati sa određenom rezervom.

"To naravno ne znači da ne postoji opasnost od toga da Hrvatska blokira dalji put Srbije ka Evropskoj uniji. Bilo je već nekih slučajeva u kojima je faktički bio usporen put odnosno otvaranje određenih poglavlja zbog hrvatskog stava koji nije imao veze sa napredovanjem zbog konkretnog poglavlja, nego sa nekim bilateralnim pitanjima.

Nažalost, mehanizam pregovora je takav da postoji mnogo prostora da vas bilo koja država ucenjuje, kao što na primer Bugarska ucenjuje na neki način Severnu Makedoniju, isto tako i nama može da se desi u odnosima sa Hrvatskom", kaže Krstić.

Napominje da se ipak zna ko je najjači akter u Evropskoj uniji i koje su prestonice koje će odlučivati.

уторак, 19. март 2024.
2° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво