Grad Kragujevac traži odmaralište na makarskoj rivijeri

Na Makarskoj rivijeri, u Gradcu, leta su provodile generacije kragujevačkih osnovaca. Parcela od oko dva hektara, sa šest obekata, služila je za odmor i rekreaciju učenika. Maja i Nina, sa setom se sećaju, tog vremena.

"Meni je najviše u sećanju ostalo, podizanje zastave i druženje u večernjim satima, gde smo organizovali razne priredbe i manifestacije i mnogo smo se lepo družili", kaže Maja Milojević Lazarević iz Kragujevca.

"Najbolje od svega, što su bile sve škole, sva odeljenja, sve generacije, pa imamo prijateljstva koja i dan-danas negujemo iz odmarališta u Gradcu. Nažalost, Kragujevac danas nema nijedno odmaralište na moru", navodi Nina Nedeljković.

Imao ga je do 1992. godine, kada je Hrvatska donela uredbu, po kojoj je sva srpska imovina prešla u njeno vlasništvo.

Kragujevac namerava, da mirnim putem, postigne sporazum sa nadležnim organima u Hrvatskoj i odmaralište u Gradcu vrati u svoj posed. Sledeći korak - sudski spor, i dokumenacija kako su došli do imovine.

"Novcem koji je grad Kragujevac izdvojio, platio eksproprijaciju, upisao se u to vreme sa pravom krišćenja na toj imovini, sagradio objekte, koristio te objekte i onda 1991. godine, bio onemogućen da dalje nastavi da ih koristi, ali to ne znači da je izgubio pravo svojine", objašnjava gradski pravobranilac Branko Petronijević.

Grad se poziva i na protokol evropske Konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, po kojem je, uživanje imovine neprikosnoveno. Ali, opština Gradac, dobila je od države kragujevačko odmaralište na korišćenje.

"Prema njihovim izjavama, tu će biti biblioteka, već se tamo nalazi vrtić, polivaletna dvorana, teretana", navodi Branko Petronijević.

Kragujevčani su kažu optimisti, iako Hrvatska ne poštuje Aneks G Bečkog sporazuma o sukcesiji među bivšim republikama SFRJ, po kome građanima i pravnim subjektima moraju biti vraćena prava koja su imali do kraja 1990 godine.

Prema podacima Republičke direkcije za imovinu, za sada, oko 150 subjekata traži povraćaj imovine od Hrvatske, a njen uslov je zaključivanje bilateralnog sporazuma.

Takvo tumačenje prihvatio je i sud u Strazburu. Srbija će i dalje insisistirati na potpisivanju tog sporazuma, kažu u Direkciji ili zatražiti tumačenje eksperata.