Читај ми!

Cenu nafte i dalje diktira kovid – može li i kada barel prebaciti 100 dolara

U celom globalnom energetskom sistemu nafta i njeni derivati su se našli u centru potražnje. Da bi imali struju, mnogi prelaze na mazut. Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, istakao je da se na globalnom nivou u istoriji dešavalo da visoke cene nafte pospešuju potrošnju drugih energenata. Smatra da je bilo veoma teško očekivati da se ostvare procene od preko 100 dolara po barelu nafte, jer bi to značilo da imamo ogromnu potrošnju. Trenutno, kako je rekao, korona upravlja očekivanjima, prognozama i potrošnjom.

Tomislav Mićović je objasnio za RTS da, kada se god najavi da će doći do relaksacije u kretanju ljudi, da će privreda oživeti, smanjiti kovid restrikcije, nafta tada raste, jer   odjednom svi traže naftu, a to pokazuje i šta je omikron uradio od oktobra naovamo.

Početkom nedelje su cene nafte na Njujorškoj berzi, posle nekoliko meseci stalnog rasta, pale za 5 odsto, na nekih 68,7 dolara po barelu. Kao razlog naveden je strah od omikron soja koronavirusa.

Mićović ocenjuje da korona upravlja očekivanjima, prognozama potrošnjom.

"Jako je teško bilo očekivati da budu ostvarene te procene od preko 100 dolara po barelu jer bi to značilo da imamo ogromnu potrošnju, avio-saobraćaj se nije vratio, industrija se nije vratila. Putnički saobraćaj se vratio, putevi su nam puni ali oni ne mogu tako da podignu potrošnju nafte", smatra Mićović.

Što se tiče ponude, ona je, kaže, prilično stabilna i njom na globalnom nivou upravlja OPEK plus savez koji povećava ili smanjuje svoju ponudu a potrošnja je ona koja veoma osciluje i od koje zavisi da li će doći do skoka ili pada.

"Investicije u nova istraživanja nafte su izuzetno male i pale su. Da li zbog zelene energije, naftni sektor sada ulaže u obnovljive izvore a ne u nove izvore nafte? To može da se osveti globalnom tržištu negde za dve, tri do pet godina kada cena može da dođe i do preko 100 dolara po barelu jer neće dovoljno brzo doći do razvoja nekih novih izvora energije alternativnih, obnovljivih, a s druge strane razvoj ekonomije će zahtevati energiju", procenjuje Mićović.

Kovid je i dalje najveći izazov

Dodaje i da se prognoze za 2022. godinu prilično razlikuju opet pod uticajem kovida. 

"Opek smatra da će već u prvom kvartalu prilično porasti potražnja za naftom a da će cela 2022. imati potrošnju kao 2019. godina. Međunarodna agencija je dosta skeptičnija i ne misli da ćemo ni 2023. dostići sve to", rekao je Mićović.

Takođe, objasnio je i da se najveće cene goriva na pumpama odražavaju upravo zbog oscilacija cena sirovine i one se odražavaju na sva tržišta. A što se tiče regiona i Evrope uopšte razlika u cenama se postiže isključivo državnim dažbinama.

"Kada bismo ih isključili videli bismo koliko je cena izjednačena", precizirao je on.

Smatra da će i dalje najveći izazov biti kovid, a što se tiče narednih godina – to je proizvodnja, pronalaženje novih količina nafte.

"Što se Srbije tiče mi smo već ove godine dostigli i premašili potrošnju derivata iz 2019. godine. Šta se tu sve desilo je za analizu i ima puno faktora koji su uticali. Srbija danas troši više derivata nego 2019. Kod dizela je to 6 procenata, kod benzina nešto manje – 1,5 ", naveo je Mićović.

Podsetio je i da je Evropa prethodnih godina imala daleko manje tranzitnog saobraćaja, a da će ovaj, kako je ocenio, neverovatni tranzit ovih dana na auto-putevima još dodatno povećati potrošnju nafte.

Mazut u akciji spasavanja Evrope

Mićović kaže da se na globalnom nivou u istoriji dešavalo da visoke cene nafte zapravo pospešuju potrošnju drugih energenata kako bi zamenili potrošnju tako skupe naftu.

Dodaje i da ne pamti da se ikada desilo da se zbog visokih cena, ovog puta prirodnog gasa, poveća potrošnja nafte. To je, kaže, zabeleženo već pre nekoliko meseci kad je u Evropi eksplodirala cena nafte, tako da su svi koji su imali mogućnost da zamene prirodni gas nekim od derivata nafte, recimo mazutom, to i učinili.

"Mazut je regionalna stvar više nego globalna. Mi danas više pričamo o mazutu jer smo imali jedan veliki incident (Obrenovac) koji je zahtevao daleko više mazuta nego što Srbija troši. Mi smo negde bili na nivou 200.000 tona pa smo pali na 180.000, i taj trend smanjenja mazuta je višegodišnji i on je posledica gasifikacije", rekao je Mićović.

To je, objasnio je, proizvod rafinerija, ona je uglavnom unapred ugovorena i teško je doći do neke nove količine mazuta bilo gde.

Kazao je da je rafinerija Pančevo pokrenula postrojenje za duboku preradu sirove nafte, tako da je i proizvodnja mazuta u Srbiji ove godine daleko manja nego što je bila ranije tako da je i NIS jedan od većih uvoznika kako bi zadovoljio svoje kupce.

U ovakvim okolnostima, kako je naveo, uvek dolaze na red Mediteran i luke kojima gravitiramo Konstanca, Solun, Omišalj, Krk.

"Na Mediteranu uvek imate dovoljno derivata i to su potencijalni izvori za snabdevanje Srbije. Imali smo neke rezerve u Srbiji i u Republičkoj direkciji za robne rezerve, svi dobavljači su uložili napor više i obezbedili nešto više mazuta tako da ga je bilo dovoljno ali sad ga vredi nadoknaditi", zaključio je Mićović.

петак, 26. април 2024.
18° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво