Kako je Gorska služba spasila paraglajderistu na Rtnju

I četiri dana posle spasavanja paraglajderiste koji se srušio na planini Rtanj, ne stišavaju se utisci. Učestvovalo je 14 spasilaca Gorske službe iz Niša, Boljevca i Beograda. Paraglajderista je u stabilnom stanju, svestan i može da komunicira. Ima 48 godina. Primljen je sa povredama karlice i višestrukim prelomom rebara.

Prebacivanje paraglajderiste na nosilima do podnožja planine Rtanj trajalo je duže od dva sata. Sedmoro spasilaca se smenjivalo, a jedan je stalno pričao sa povređenim.

Ivana Potkonjak, član Gorske službe spasavanja iz Niša, ističe da je akcija zaista komplikovana zbog nepristupačnog terena, a nosilo se i dosta opreme s obzirom na vrstu povrede, tako da ova akcija spada u jednu od težih.

Saša Kovačević iz GSS Niš kaže da su spremni na svaki izazov i da je akcija u suštini prošla u najboljem redu.

Branislav Ćurčić, član Gorske služba spasavanja iz Beograda, naglašava da oni znaju koliki je fizički napor samo izaći na vrh za kratko vreme i nakon toga spustiti neku osobu na nosilima.

Početkom avgusta pomoć spasilaca zatražilo je 30 ljudi. Za dva vikenda bilo je povreda koliko tokom celog leta prošle godine.

Jelena Đoković iz beogradske Gorske službe spasavanja navodi da su ljudi, kada se završio karantin, naglo odlučili da izađu u prirodu, iako su fizički nespremni.

"Mi nemamo neku kulturu bavljenja planinarenjem i zato ljudi biraju neadekvatnu putanju i rejon koji će da posete, nisu psihofizički spremni i to ih dovodi do gubljenja, povreda pa tu mi nastupamo", objašnjava Đokovićeva.

Gorska služba nezamenjiva u poplavama

Pomoć Gorske službe bila je nezamenjiva za vreme poplava u Tekiji i Obrenovcu 2014. godine.

Spasioci su 2012. godine stizali do zavejanih sela, a u gradovima su alpinisti skidali ledenice sa krovova.

Ove godine, tokom pandemije koronavirusa, bili su angažovani u regionu Kopaonika, gde su dostavljali humanitarnu pomoć.

Branislav Ćurčić kaže da oni kao volonterska, nevladina organizacija, koja nije na državnom budžetu, uglavnom u pomoć dolazi kada država sve svoje resurse aktivira.

"Srbija je jedna od retkih država u svetu koje nemaju zakonski regulisan rad gorske službe spasavanja. Pored rada, nejasni su i domeni spasavanja i apsolutno se nigde ne pominje finansiranje gorske službe", navodi Ćurčić.

Međutim, Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama ipak prepoznaje Gorsku službu spasavanja kao člana sistema u vanrednim situacijama.

уторак, 30. април 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво