Eliminisanje ložišta na ugalj i drva - kratkoročna mera protiv zagađenja

Vazduh u više gradova u Srbiji već danima je veoma zagađen. Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović rekao je za RTS da se na sastanku u Vladi razgovaralo o kratkoročnim i dugoročnim merama. U Srbiji se više od 60 odsto domaćinstava greje preko induvudualnih ložišta - to će biti fokus radne grupe i strategije kako bi se narednih godina promenila situacija, ukazao je Radović.

Beograd, Valjevo, Kosjerić, Novi Sad, Smederevo, Beočin, Pančevo su i jutros među najzagađenijim gradovima.

Juče posle podne vanredno je zasedala Vlada Srbije. Odlučeno je da se formira telo koje će koordinirati rad svih državnih organa, obaveštavati javnost i predlagati i analizirati efekte mera koje Republika Srbija sprovodi radi zaštite životne sredine.

Ministar Goran Trivan je rekao za RTS da se na sastanku u Vladi razgovaralo o uzrocima zagađenja vazduha i merama koje treba da se preduzmu. 

Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović rekao je da je sastanak u Vladi pokazao da se Srbija promenila i da institucije Vlade reaguju onda kada postoj i potreba.

"Vazduh je ovakav decenijama, danas se sprovode konkretne i sistemske mere", rekao je Radović, dodajući da je o tome razgovarano.

Kaže da je razgovarano i o tome da je sektor energetike najveći izvor zagađenja. Podsetio je da je uloženo više stotina miliona evra u zaštitu životne sredine u smanjenje emisije.

Strateško rešenje za neke gradove 

"Razgovarano je kako će se taj program nastaviti, ali i kako sistemski i strateški rešiti neke gradove poput Užica, Kosjerića i Valjeva", kaže Radović.

Prema njegovim rečima, sprovodi se gasifikacija određenih gradova, a razgovaralo se o merama koje mogu biti interventne.

"Danas živimo u Srbiji gde se ekonomija oporavlja i gde se više ulaže u životnu sredinu", rekao je direktor Agencije za zaštitu životne sredine.  

Ističe da postoje kratkoročne i dugoročne mere protiv zagađenja. Kratkoročne mere se ogledaju u tome da se redukuje izvor zagađenja poput saobraćaja privremeno, a dugotrajne mere su ulaganje u nova elektroenergetska postrojenja, u modernizaciju postojećih, da se uredi veći koeficijent energetske efikasnosti na stambenim objektima i da se eliminišu ugalj i drvo kao energenti što je više moguće, smatra Radović. 

"Poruka je da nema mesta panici i da vazduh danas nije ništa drugačiji, jedina razlika u odnosu na prethodne decenije je da se neko bavi time, da su podaci dostupni građanima, i da Srbija postaje uređena zemlja", kaže Radović. 

Smatra da je "priča koja se dešava oko vazduha", posledica toga što postoji briga za životnu sredinu.

Govoreći o aplikacijama, Radović kaže da su građani informisani putem monitoring stanica Agencije za zaštitu životne sredine, čiji su podaci emitovni u relanom vremenu, 24 časa onlajn.

"Jedini izvor monitoringa smo mi", ističe Radović. 

Sistemska ulaganja 

Valjevo je u poslednjih nekoliko godina "šampion" po broju dana godišnje kada imaju zagađujuće materije.

U Srbiji se više od 60 odsto domaćinstava greje preko induvudualnih ložišta. Domaćinstva troše ugalj lošijeg kvaliteta i takva domaćinstva su energetski neefikasna - to će biti fokus radne grupe i strategije kako bi se promenila situacija narednih godina. 

Govorilo se o sistemskim ulaganjima u modernizaciju Srbije, kroz podizanje efikasnosti. 

Kako kaže, ekonomija mora da bude snažnija jer tako dobijamo sredstva da ulažemo u životnu sredinu i da se naprave programi koji će subvencionisati energetsku efikasnost.

Naveo je primer Austrije koja je 2008. odbijala od poreza ulaganje u novu stolariju i fasade i tako smanjila potrošnju energije. Podseća da London naplaćuje taksu kada se ulazi u grad.

"Važna je i uloga medija da bi se građani edukovali", zaključio je Radović.

Број коментара 25

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 19. март 2024.
5° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво