Vremeplov (25. maj 2019)

Svetski dan borbe protiv multipla skleroze, Međunarodni dan nestale dece, Dan Afrike, Dan prijateljstva Srbije sa narodima Afrike, Nacionalni praznik Argentine i Jordana, Dan carinske službe Srbije

1681. - Umro Pedro Kalderon de la Barka, španski književnik
(Madrid, 17. 01. 1600 - Madrid, 25. 05. 1681)

1786. - Umro Stjepan Zanović, grof, književnik i pustolov
(Budva, 28. 02. 1751 - Amsterdam, 25. 05. 1786)

1803. - Rođen Ralf Valdo Emerson, američki književnik
(Boston, 25. 05. 1803 - Konkord, 27. 04. 1882)

1826. - Rođen Danilo I, crnogorski knjaz
(Njeguši, 25. 05. 1826 - Kotor, 01. 08. 1860)

1847. - U Beogradu otvoreno Prvo srpsko kupalište i plivalište

1856. - Rođen Luj Feliks Fransoa Franše d' Epere, francuski maršal i vojskovođa, počasni vojvoda srpske vojske, akademik
(Oran, 25. 05. 1856 - Albi, 08. 07. 1942)

1873. - Umro Konstantin Danil, slikar
(Lugoš, 1802 - Veliki Bečkerek, 25. 05. 1873)

1882. - Rođen Dragutin Gavrilović, major
(Čačak, 25. 05. 1882 - Beograd, 19. 07. 1945)
Slavu nacionalnog junaka major Dragutin Gavrilović stekao je u Prvom svetskom ratu, kao komandant 2. bataljona 10. kadrovskog puka, koji je vodio herojsku odbranu Beograda protiv Austrijanaca, u Donjem gradu Beogradske tvrđave. Sedmog oktobra 1915, oko 14.30 časova, major Gavrilović komandovao je, sa sabljom u ruci, polazak u juriš: "Tačno u tri časa
neprijatelj se ima razbiti vašim silnim jurišem, razneti vašim bombama i bajonetima. Obraz Beograda, naše prestonice, ima da bude svetao. Vojnici! Junaci! Vrhovna komanda je izbrisala naš puk iz brojnog stanja. Naš puk je žrtvovan za čast Beograda i Otadžbine. Zato napred u slavu! Za Kralja i Otadžbinu! Živeo Kralj! Živeo Beograd! "Major Gavrilović je preživeo taj juriš. Učestvovao je i u proboju Solunskog fronta. U Drugom svetskom ratu bio je u zarobljeništvu, odakle se vratio teško bolestan i umro u Beogradu 1945. godine.

1897. - Umro Emilijan Josimović, prvi srpski urbanista, akademik
(Stara Moldava, 1823 - Sokobanja, 25. 05. 1897)
Josimović je završio tehničke i matematičke škole i poznatu Politehniku Univerziteta u Beču. U Beograd se vratio 1845. godine. Bio je profesor Liceja, profesor i rektor Velike škole, predavao na Artiljerijskoj školi i bio recenzent projekta trase prve železničke pruge u Srbiji, koju je sačinio Francuz Kis.Autor je prvog Statuta Beogradskog pevačkog društva i jedan od učesnika uređenja enterijera Narodnog pozorišta u Beogradu. Bio je redovni član Društva srpske slovesnosti, a od 1886. godine počasni član Srpske kraljevske akademije. Osnivač je i prvi predsednik tehničke družine, danas Društvo inženjera i tehničara. Njegovo najpoznatije delo je "Objašnjenje predloga za regulisanje onog dela Beograda što leži u Šancu", objavljeno

1867. godine. Rezultat je Josimovićevog trogodišnjeg rada - geodetskog snimanja "turskog" dela Beograda i izrade plana regulacije, a imao je za cilj da orijentalnu varoš zameni grad koji će biti građen u maniru regulacionog urbanizma Evrope toga vremena. Shvativši izvanrednu vrednost Kalemegdana, predložio je da se tvrđava i njena okolina urede kao gradski park. Na početku Knez Mihailove ulice postoji kameno obeležje koje podseća prolaznike da je tu ulicu, 1867. godine, rekonstruisao Emilijan Josimović, a njegovo ime nosi i ulica pored Doma Vojske Srbije, koja ima samo dva kućna broja - 2 i 4.

1901. - Rođen Milenko Živković, kompozitor i dirigent, profesor, rektor i dekan Muzičke akademije u Beogradu, akademik
(Beograd, 25. 05. 1901 - Beograd, 29. 06. 1964)

1922. - Rođen Enriko Berlinguer, italijanski političar, generalni sekretar Komunističke partije Italije
(Sasari, 25. 05. 1922 - Padova, 11. 06. 1984)

1922. - Osnovana prva pulmološka škola u Srbiji

1927. - Rođen Robert Ladlam, američki književnik
(Njujork, 25. 05. 1927 - Njujork, 12. 03. 2001)

1929. - Na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu izvedena premijera Nušićeve komedije "Gospođa ministarka" u režiji Vitomira Bogića

1929. - Rođena Beverli Sils, američka operska pevačica
(Njujork, 25. 05. 1929 - Njujork, 02. 07. 2007)

1937. - Rođena Vera Jeftimijades, arhitekta, mačevalka, predsednik Mačevalačkog kluba "Crvena zvezda"
(Beograd, 25. 05. 1937)

1939. - Rođen dr Tibor Varadi, pravnik, ekspert za međunarodno pravo, profesor Univerziteta u Novom Sadu, ministar pravde Savezne Republike Jugoslavije, akademik
(Zrenjanin, 25. 05. 1939)

1940. - Engleski profesor Aleksandar Fleming otkrio penicilin

1943. - Umro Milutin Ivković Milutinac, lekar, fudbalski reprezentativac, unuk vojvode Radomira Putnika
(Beograd, 01. 03. 1906 - Jajinci, 25. 05. 1943)

1944. - Izvršen desant na Drvar pod šifrovanim nazivom "Konjički skok"

1949. - U Zemunu puštena u rad prva fabrika penicilina u Jugoslaviji

1950. - Rođena Slavica Smiljanić, producent Kulturno - umetničkog programa Televizije Beograd
(Beograd, 25. 05. 1950 - Beograd, 21. 04. 2007)

1951. - Rođen Krunoslav Hulak, hrvatski šahovski velemajstor, prvak Jugoslavije
(Osijek, 25. 05. 1951 - Zagreb, 23. 10. 2015)

1953. - Rođen Stanko Crnobrnja, TV i filmski reditelj i scenarista, teoretičar medija i publicista, profesor Fakulteta za medije i komunikacije u Beogradu
(Beograd, 25. 05. 1953)

1962. - Umrla Zora Petrović, slikar, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, akademik
(Dobrica, 17. 05. 1894 - Beograd, 25. 05. 1962)

1963. - Osnovana Organizacija afričkog jedinstva (OAC), ovaj datum obeležava se kao Dan Afrike

1979. - U Njujorku nestao šestogodišnji dečak Itan Pac, tim povodom 25. maj se obeležava kao Svetski dan nestale dece

1988. - Skupština Srbije donela Zakon o zabrani pušenja u javnim i radnim prostorijama

1993. - Rezolucijom 827 Saveta bezbednosti OUN osnovan Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju u Hagu

1996. - Umro Zoran Markuš, likovni kritičar
(Zemun, 19. 01. 1925 - Beograd, 25. 05. 1996)

1998. - Umro Dejan Ćorković, TV režiser
(Glina, 1930 - Beograd, 25. 05. 1998)

2001. - Umro Alberto Diaz Gutierez (Korda), kubanski fotograf, autor širom sveta poznate fotografije Če Gevare
(Havana, 14. 09. 1928 - Pariz, 25. 05. 2001)

2002. - Umro Zoran Ratković, pozorišni glumac i reditelj
(Beograd, 08. 09. 1937 - Beograd, 25. 05. 2002)

2002. - Umro Zoran Janković, vaterpolista, reprezentativac Jugoslavije, privrednik
(Zenica, 08. 01. 1940 - Beograd, 25. 05. 2002)

2004. - Umro dr Nemanja Vurdelja, neuropsihijatar, profesor Medicinskog  fakulteta u Novom Sadu
(Ličko Petrovo Selo, 06. 06. 1906 - Novi Sad, 25. 05. 2004)

2010. - Umro Erih Koš, književnik i prevodilac, akademik
(Sarajevo, 15. 04. 1913 - Beograd, 25. 05. 2010)

2010. - Umro Sifivo Ntšebe, južnoafrički operski pevač, "crni Pavaroti"
(Port Elizabet, 28. 06. 1974 - Port Elizabet, 25. 05. 2010)

2010. - Umrla Dobrila Šokica, glumica, prvakinja Drame Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu
(Kragujevac, 24. 09. 1934 - Novi Sad, 25. 05. 2010)

2014. - Umro Vojćeh Jaruzelski, poljski general i političar, premijer i  predsednik Poljske
(Kurov, 06. 07. 1923 - Varšava, 25. 05. 2014)

2015. - Umro Ivica Kajdoči, novinar Radio Subotice, dopisnik lista "Sport"
(Bajmok, 1946 - Subotica, 25. 05. 2015)

2016. - Umro Slobodan Mašić, arhitekta, grafički dizajner, prvi nezavisni izdavač u Jugoslaviji
(Beograd, 03. 09. 1939 - Beograd, 25. 05. 2016)

2016. - Umro Miodrag Stojanović, akademski slikar
( 1938 - Beograd, 25. 05. 2016)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво