Pomeni žrtvama "Oluje"

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu, kao i u drugim gradovima Srbije i Republike Srpske, održan je pomen žrtvama stradalim tokom akcije "Oluja".

Parastosom u beogradskoj Crkvi Svetog Marka i polaganjem venaca na spomenik žrtvama stradalim u ratovima u bivšoj Jugoslaviji od 1991. do 2000. godine, u Tašmajdanskom parku obeležen je Dan sećanja na stradale i prognane Srbe tokom akcije "Oluja".

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, koji je u Beogradu prisustvovao pomenu, rekao je da su "Oluja", ali i sve druge hrvatske vojne akcije na području današnje Hrvatske i BiH, po svom karakteru bile zločinačke, jer je cilj bio ubijanje i proterivanje srpskog naroda sa svojih vekovnih područja s jedne strane i masovno sistematsko uništavanje srpske imovine.

Prema njegovim rečima "jasno je kao dan" da je strateški cilj režima Franje Tuđmana bio stvaranje etnički čiste Velike Hrvatske i da je Tuđmanov režim u suštini izvršio agresiju na Jugoslaviju i na srpski narod u Hrvatskoj.

Kako je istakao, veoma je važno što Tužilaštvo za ratne zločine aktivnije i snažnije priprema predmete koji se tiču brojnih zločina nad srpskim narodom i na području današnje Hrvatske, Republike Srpske, Federacije BiH, da pokreće istrage i podiže optužnice.

"Neprihvatljivo je da 23 godine od završetka rata na području današnje Hrvatske i BiH nemamo procesuiranih zločina protiv srpskog naroda", kaže Linta.

Ukazao je na činjenicu da hrvatska predsednica Kolinda Grabar-Kitarović odlikuje hrvatske zločince, a da Haški tribunal nije učinio gotovo ništa na procesuiranju zločina protiv srpskog naroda na prostoru bivše Jugoslavije.

Živko Šaponja je jedan od 250.000 iz izbegličke kolone. Mislio je da će u rodnom Benkovcu sačekati kraj rata, ali ga je pre 23 godine sačekala vest da iz njega mora da ode.

"Ja sam stekao utisak da je to bila jedna režija. Mi smo bili samo statisti. Meni je najteže. Moj stric, 71 godinu je imao, ni dan danas ne znaju se kosti njegove", priča Šaponja.

Neizvesnost od Gospića do Beograda za porodicu Mileve Pejinović, trajala je nedelju dana.

"Niko nije ni bio svestan da odlazi zauvek. Šta može čoveka gore da snađe nego kad izgubi rodni kraj, šta može gore da se desi", kaže Mileva Pejinović.

Pomen je služen i u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci, a venci položeni na Perduovom groblju.

Dok Srbija tuguje Hrvatska slavi. U Kninu je održana centralna proslava povodom godišnjice "Oluje" kojoj je prisustvovao ceo državni vrh.

Sinoć je u Bačkoj Palanci, gde živi nekoliko hiljada proteranih, obeležen Dan sećanja na sve stradale i prognane Srbe tokom te akcije.

U akciji hrvatske vojske i policije, čijih se posledica ovih dana sećamo, ubijeno je ili nestalo više od dve hiljade ljudi. Najviše civila.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво