Srbija obeležava Dan državnosti

Nizom manifestacija Srbija obeležava Dan državnosti, kao podsećanje na Sretenje 1804. godine, kada je podignuta revolucija i počelo oslobađanje od Turske, i isti datum 1835. godine, kada je donet prvi moderni ustav Srbije.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić je povodom Dana državnosti dodelio odlikovanja zaslužnim ličnostima i institucijama.

Nikolić je položio venac na spomenik Neznanom junaku na Avali. Takođe, održaće i svečani prijem.

U staroj Skupštini u Kragujevcu, gradu u kome je donet Sretenjski ustav, održana je svečana akademija pod nazivom "I Ustav i država".

Uz prisustvo mnogobrojnih gostiju i zvanica, članova dipolomatskog kora, Sretenjsku besedu predsednika Srbije Tomislava Nikolića pročitao je njegov izaslanik Radoslav Pavlović.

"Da nije bilo Karađorđa, ne bi bilo ni Miloša, ni Ustava ni slobode. Iako je bio kratkog veka, jedan od najliberalnih i najmodernijih zakonika tog vremena, odraz je srpskog bića i nacionalnih htenja", navodi se u besedi.

Ističe se da je u to vreme bilo teško rešavanje opstanka srpskog naroda i stvaranje savremene Srbije, a da je danas teško na drugi način.

Kao da nikada nisu ni prestajali, kroz Srbiju duvaju vetrovi iz tuđe kuće i tuđe pameti, koji bi da slome svako drvo koje im je na putu. Jako je srpsko stablo da bi ga iz korena iščupale očuje, piše u besedi.

"Biće još jača Srbija, ako ojača u jedinstvu i slozi, ako raste podjednako u privredi, ekonomiji, duhovnosti i posvećenosti, ako se obožimo i umnožimo", poručeno je u besedi.

Privremeni organ Opštine Kosovska Mitrovica održao je svečanu sednicu povodom Dana državnosti Republike Srbije na kojoj je odlučeno da u ovoj godini posebna pažnja bude poklonjena obrazovanju, mladima i da se pomogne najuspešniji sportski kolektiv iz ovog grada.

Predsednik privremenog organa opštine Kosovska Mitrovica Aleksandar Spirić rekao je da je na sednici odlučeno da se izdvoji dva miliona dinara u 2017. godini za finansiranje studenata sa prosekom iznad 8,5.

Spirić je rekao da je jedna od odluka da se u Kosovskoj Mitrovici izgradi stambena jedinica za mlade bračne parove sa troje i više dece i da se pomogne najuspešnijem sportskom kolektivu u gradu– odbojkašima Kosovske Mitrovice.

“Svečana sednica je pokazatelj da smo neraskidivo vezani za državu Srbiju, složno ćemo nastaviti da se borimo za naša prava koja treba da budu ispoštovana. Srpski narod još jednom poručuje da smo za dijalog, razgovor i da sve probleme želimo da rešavamo razgovorom, poručio je Spirić.

Svečanoj sednici, pored pored članova Privremenog opštinskog organa, prisustvovali su i načelnici odeljenja opštinske uprave, direktori javnih ustanova, predstavnici studenata i drugi.

Svečana sednica održana je sa početkom u 12:44 simbolično u znak Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN-a o Kosovu.

Na Sretenje 1804. godine, na zboru viđenijih Srba sa teritorije Beogradskog (odnosno Smederevskog) pašaluka, koji se dogodio u Marićevića jaruzi u Orašcu, doneta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Đorđe Petrović – Karađorđe.

Odluci o podizanju ustanka prethodila je seča knezova, odnosno uglednih narodnih prvaka, koje su dahije preventivno pobile, zbog navodne nelojalnosti.

Prvi srpski ustanak najpre je zahvatio krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje.

Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je 1807. godine, ali je sudbinu ustanka odredio ishod Rusko-turskog rata, pošto su Rusija i Turska potpisale mir u Bukureštu 1812. godine.

Prepuštanje Srbije bilo je plod činjenice da je počinjao Napoleonov pohod na Rusiju.

Prema rečima nemačkog istoričara Leopolda Rankea, Karađorđevom bunom započela je Srpska revolucija, okončana uspešnim diplomatskim dostignućima Miloša Obrenovića, decenijama potom.

Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804-1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, poput Velike škole, dalekog začetka današnjeg Univerziteta u Beogradu.

Na Sretenje 1835. godine u Kragujevcu je donet prvi Ustav Kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski. Ustavne odredbe koje je sadržao oblikovane su po uzoru na ustave Francuske i Belgije.

Tekst ustava, neobično liberalan za tadašnje prilike, izradio je Dimitrije Davidović, znameniti novinar i srpski nacionalni radnik.

Ovakvo ustavno rešenje odmah je izazavalo negodovanje Austrije, Turske i Rusije, zbog čega je ubrzo suspendovan.

Velike sile smatrale su ga previše liberalnim - u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena on je to i bio, osim retkih izuzetaka poput Francuske i Belgije.

Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rešenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.

Posle Drugog svetskog rata, od 1945. godine, u potpuno promenjenim okolnostima, Srbija je u sastavu federalne Jugoslavije četiri puta usvajala najviši zakonodavni akt, a aktuelni je usvojen 30. oktobra 2006. godine.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво