Vremeplov (31. decembar 2012)

Slavni francuski slikar i vajar Anri Matis rođen na današnji dan 1869. godine. Emitovanje Drugog programa TV Beograd počelo 1971. Istoričar i publicista Vasilije Kazimirović preminuo 31. decembra 1997. godine.

vremeplov_527.jpg

Francuski slikar i vajar Anri Matis rođen je 31. decembra 1869. godine. Napustio je pravnu karijeru i sa 22 godine došao u Pariz da bi učio slikarstvo u ateljeu Gustava Moroa u čijoj se radionici okupila gotovo većina tadašnjih mladih slikara koji su posle činili pokret fovizma. Uz Matisa, bili su tu Deren, Vlamenk, Brak, Difi i mnogi drugi. Taj naraštaj sledio je pre svega instinkt, a najvažnija Matisova slika iz tog perioda je kompozicija „Ples". Već u tom delu dolaze do izraza bitna svojstva Matisova opusa, plošni tretman, zatvorene obojene površine bez tonskih prelaza, te izrazit smisao za pokret i krivulju što se postepeno preobražava u arabesku. Svetski ugled Matis stiče u Nemačkoj i Americi, a naročito u Rusiji. U kasnijim delima sve se više usredsređuje na mrtve prirode, aranžirano cveće i voće. Majstora su povremeno privlačili radovi u plastici, litografiji i keramici.

Istoričar i publicista Vasilije-Vasa Kazimirović preminuo je u Beograd 31. decembra 1997. godine. Kazimirović je završio gimnaziju i studije istorijskih nauka u Beogradu. Radio je u Radio Beogradu kao urednik programa na nemačkom jeziku, a zatim kao direktor Izdavačkog centra "Beograd pres" i pokretač i glavni urednik listova i edicija: "Tribina", "Nova knjiga" i "Danas". Šezdesetih godina živeo je u Austriji, Nemačkoj i Švajcarskoj, gde se bavio istraživanjem i prikupljanjem građe iz novije srpske i jugoslovenske istorije. Bio je neumoran radnik, veliki istraživač. Njegovo dugotrajno i temeljno proučavanje Bečkog arhiva bacilo je novo svetlo na neke ključne ličnosti i događaje novije srpske istorije: Nikolu Pašića, Obrenoviće,  kralja Petra I i Aleksandra Karađorđevića, kao i na srpsku oficirsku elitu. U poslednjih deset godina svoga života objavio je četiri velika dela: "NDH u svetlu nemačkih dokumenata i dnevnika generala Glejza fon Horstenaua", "Nikola Pašić i njegovo doba 1845 - 1926", za koje mu je dodeljena NIN-ova nagrada za publicistiku, "Srbija i Jugoslavija od 1914. do 1945. godine" u četiri toma, izdavački poduhvat 1995. godine i monografiju "Crna ruka".

1828. - Rođen Stevan Vladislav Kaćanski, književnik (Srbobran, 31. 12. 1828 - Beograd, 16. 05. 1890)

1877. - Umro Gustav Kurbe, francuski slikar (Ornan, 10. 06. 1819 - La Tur de Peils, 31. 12. 1877)

1884. - Rođena Elizabet Arden (Florens Grejem Najtingejl), američki kozmetički magnat (Vudbridž, 31. 12. 1884 - Njujork, 18. 10. 1966)

1904. - Rođen Natan Milštajn, ruski violinista (Odesa, 31. 12. 1904 - Njujork, 21. 12. 1992)

1905. - Rođen Džula Stajn, američki kompozitor (London, 31. 12. 1905 - Njujork, 20. 09. 1994)

1908. - Rođen Bora Glišić, književnik (Kragujevac, 31. 12. 1908 - Beograd, 11. 12. 1988)

1908. - Rođen Simon Vizental, austrijski arhitekta, lovac na naciste (Bukač, 31. 12. 1908 - Beč, 20. 09. 2005)

1908. - Umrla Augusta Vela Nigrinova, pozorišna glumica (Ljubljana, 14. 11. 1862 - Beograd, 31. 12. 1908)

1919. - Rođena Ljudmila Frajt, kompozitor, prva žena kompozitor s diplomom Muzičke akademije u Beogradu, šef muzičkog odseka "Avala filma", zamenik glavnog muzičkog urednika Radio Beograda (Beograd, 31. 12. 1919 - 14. 03. 1999)

1931. - Rođen Božidar-Boki Milošević, klarinetista (Prokuplje, 31. 12. 1931)

1933. - U zgradi Tehničkog fakulteta u Beogradu otvorena prva jugoslovenska radio izložba, trajala  do 9. januara 1934. godine

1937. - Rođen Entoni Hopkins, velški filmski glumac, dobitnik "Oskar"-a (Port Talbot, 31. 12. 1937)

1939. - Održan prvi koncert Bečke filharmonije povodom Nove godine

1940. - Rođen ser Aleks Ferguson, britanski fudbaler i trener "Mančester Junajteda" (Govan, 31. 12. 1940)

1944. - Osnovano Udruženje književnika Srbije

1948. - Rođena Dona Samer, američka pevačica (Boston, 31. 12. 1948)

1961. - Otvoren bioskop "Zvezda" u Beogradu

1971. - Počelo emitovanje Drugog programa TV Beograd

2003. - Umro prof. dr Nikola Dekleva, hirurg, direktor Zavoda za hiperbaričnu medicinu u Beogradu (Leskovac, 19. 12. 1926 - Dobrota, 31. 12. 2003)

2006. - Umro Lazar Latinović, diplomata, španski borac ( 1915 - Beograd, 31. 12. 2006)

2007. - Umro Etore Sotsas, dizajner, osnivač i direktor dizajnerske grupe "MEMFIS" (Insbruk, 14. 09. 1917 - Milano, 31.12. 2007)

2009. - Umro Radomir Vučić, koreograf, prvak i direktor Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu, direktor Baleta Pozorišta na Terazijama (Bačko Gradište,31. 05. 1948 - Beograd, 31. 12. 2009) 

2011.  - Umro Aleksandar Fira, pravnik, profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu i Fakulteta  političkih nauka u Beogradu, predsednik Ustavnog suda Jugoslavije, akademik   (Kragujevac, 04. 05. 1929 - Beograd, 31. 12. 2011)   

2011. - Umrla Virdžinija Marina Guzina, reditelj Dramskog programa Radio Novog Sadai Drugog programa Radio Beograda (1957 -       31. 12. 2011)     

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво