Godišnjica "Oluje"

U vojnoj operaciji "Oluja" koja je počela na današnji dan pre 16 godina, na području Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj, ubijeno je i nestalo oko 2.000 Srba, a proterano oko 220.000. 

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska ušla je u gotovo potpuno napušten i prethodno žestoko granatiran Knin, u kojem je pre "Oluje" živelo više od 90 odsto Srba. Za samo nekoliko dana, slomljen je otpor Srpske vojske Krajine, koja je brojala oko 30.000 vojnika.

Narod Republike Srpske Krajine, više od 200.000 ljudi, nateran je na povlačenje u pravcu Srbije i Republike Srpske, pri čemu su izbegličke kolone bile pod dejstvom hrvatske artiljerije i vojnog vazduhoplovstva.

Oni koji su ostali, a reč je o civilima, uglavnom starijim i nemoćnim osobama, bili su izloženi teroru i posle formalnog završetka operacije "Oluja" 7. avgusta.

Tadašnji komandant civilne policije mirovnih snaga UN za područje Knina, general Alan Goran, na kraju svoje misije napisao je u izveštaju da je policija UN na tom području, nakon dolaska hrvatskih snaga, pronašla 128 ubijenih srpskih civila i 73 odsto uništenih kuća.

U nastavku akcije u BiH, operacijom "Maestral", hrvatske i muslimanske snage ubile su još 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika.

Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas", u akciji hrvatske vojske je ubijeno ili nestalo 1.960 Srba, od čega 1.205 civila, a među njima 522 žene i 12 dece. Hrvatski helsinški odbor saopštio da je u toku operacije "Oluja" ubijeno 677 civila.

Pravda dostižna?

Haški tribunal, u aprilu ove godine, osudio je generala Antu Gotovinu na 24, a Mladena Markača na 18 godina zatvora, dok je general Ivan Čermak oslobođen krivice.

U presudi Anti Gotovini utvrđeno je da je operacija "Oluja" bila udruženi zločinački poduhvat na čelu s predsednikom Franjom Tuđmanom, radi proterivanja srpskog stanovništva iz Kninske krajine.

Haški tribunal je 26. jula 2001. godine podigao optužnicu protiv penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine koji je bio komandant operacije.

Gotovina je od tada bio u bekstvu, a uhapšen je u Španiji 7. decembra 2005. godine, kada je i izručen Haškom tribunalu.

U martu 2004. godine, Tribunal u Hagu podigao je optužnice protiv hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača koji se terete po ličnoj i komandnoj odgovornosti za ubistva, zločine protiv čovečnosti, progon, deportacije i kršenja zakona i običaja ratovanja tokom i posle operacije "Oluja", nakon čega su oni dobrovoljno otišli u Hag.

U maju 2007. godine, bivši američki ambasador u Zagrebu Piter Galbrajt rekao je da veruje da su hrvatske vlasti bile umešane u zločine.

"Niko ne može poreći da su se zločini nakon 'Oluje' dogodili, uključujući i korake čiji je cilj bio sprečavanje povratka Srba", rekao je Galbrajt.

Tužilaštvo Haškog tribunala odustalo je od podizanja optužnica protiv generala Petra Stipetića koji je komandovao vojnim akcijama u sklopu operacije "Oluja", i Mirka Norca koji su saslušani u statusu osumnjičenih.

Norac je u Hrvatskoj ranije osuđen na 12 godina zatvora zbog likvidacije najmanje 50 srpskih civila na području Gospića i Karlobaga 1991. godine, a u maju 2009. godine osuđen je na sedam godina zatvora za ratne zločine nad civilima u vojnoj akciji "Medački džep".

"Brionski transkripti"

Takozvani "brionski transkripti" sa sastanka hrvatskog predsednika Tuđmana sa vojnim i državnim rukovodstvom, uoči "Oluje", otkrivaju detalje plana oružanog napada na područje Krajine. Ostala je upečatljiva Tuđmanova rečenica "da Srbe treba udariti tako snažno da nestanu".

Verodostojnost transkripta je potvrđena, a na osnovu njih, Haško tužilaštvo je u proširenoj optužnici protiv hrvatskih generala Čermaka i Markača, optužilo "brojne imenovane i neimenovane, vojne i državne dužnosnike" za krivično delo zločinačkog udruživanja s ciljem "prisilnog i trajnog eliminisanja srpskog stanovništva iz regiona Krajina".

Koncept rešenja takozvanog "srpskog pitanja" u Hrvatskoj, Franjo Tuđman davno je opisao u svojoj knjizi Bespuća povijesne zbiljnosti, u kojoj objašnjava da "nasilne, pa i genocidne promene, dovode do etničke homogenizacije pojedinih naroda, do većeg sklada nacionalnog sastava pučanstva i državnih granica pojedinih zemalja, pa to može imati pozitivne učinke na kretanja u budućnosti, u smislu smanjivanja razloga za nova nasilja i povod za nove sukobe i međunarodne potrese".

Tuđman je progon Srba nakon "Oluje" kojim je, prema njegovom mišljenju, završeno etničko čišćenje prostora bivše Republike Srpske Krajine, opisao u govoru na otvaranju Ratne škole "Ban Josip Jelačić" u Zagrebu 14. decembra 1998. godine: "Srpsko smo pitanje, dakle rešili, neće više biti 12 posto Srba ili 9 posto Jugoslavena, kao što ih je bilo. A hoće li ih biti tri ili pet posto, to ne znači ugrožavanje hrvatske države", rekao je tada Tuđman.

Dan kada je počela operacija "Oluja" Hrvatska obeležava kao državni praznik, dok isti datum Srbi posvećuju sećanju na svoje stradale sunarodnike.

Hrvatska je krajem juna 1998. godine usvojila Plan za povratak izbeglica i prihvatila principe na kojima je insistirala međunarodna zajendica, posebno UNHCR.