Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: Deklaracija apsurdna

Predsednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić ocenio je da je Deklaracija o zajedničkom jeziku, koju je do sada podržalo oko 200 ličnosti iz kulturnog i javnog života Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore, "apsurdna i besmislena", prenosi Beta.

"Apsurdne su, uzaludne i besmislene sve inicijative koje bi dovodile u pitanje pravo hrvatskog naroda na svoj vlastiti jezik s njegovim nacionalnim imenom", navodi se u izjavi poslatoj medijima povodom Deklaracije.

Kusić je naglasio da je hrvatski jezik Ustavom definisan kao zvanični jezik u Hrvatskoj, i da je jedan od službenih jezika Evropske unije, "priznat i normiran kao zasebni jezik s vlastitim međunarodnim kodom".

Društvo hrvatskih književnika takođe je kritikovalo Deklaraciju. U izjavi njegovog predsednika Božidara Petrača navodi se da je reč o "očitoj političkoj raboti onih koji se nikako ne mogu pomiriti s nestankom jugoslovenske države" i da o tome svedoči i delovanje većine njenih potpisnika, posebno onih koji žive u Hrvatskoj.

Hrvatsko kulturno veće u saopštenju je ocenilo "deklaraciju o nepostojećem zajedničkom jeziku nenaučnom, neistorijskom i besmislenom".

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je u sredu da na Deklaraciju "ne treba trošiti reči".

"Hrvatski jezik je jezik Republike Hrvatske, definisan Ustavom i jedan od zvaničnih jezika Evropske unije. Za mene je to jedino bitno", rekao je Plenković novinarima u Zagrebu.

Ministarka kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je ranije da pretpostavlja da je reč o političkoj inicijativi i da je pitanje zajedničkog jezika "politički konstrukt koji je došao s jednom državom 1945. godine, nastao kao rezultat određene ideologije i državne politike koji u praksi nikada nije realizovan".

"On se nazivao hrvatsko-srpskim jezikom, ali svi smo mi u školi učili hrvatski i pisali smo na hrvatskom. Nije mi jasno koji bi cilj bio danas pokretati takvu inicijativu", rekla je ministarka.

U Sarajevu je danas zvanično predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku, koju je do sada podržalo oko 200 ličnosti iz kulturnog i javnog života Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore. U Deklaraciji se jezik ne imenuje, već se tvrdi da je to jezik zajednički građanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.