Rusija pažljivo prati aktivnosti NATO-a

"Vrlo pažljivo pratimo ono što se dešava u politici NATO-a na takozvanom istočnom krilu. Ponekad NATO koristi čak takve strane izraze kao što je 'države na liniji fronta', kao da živimo u ratnim uslovima", rekao je Uljanov u intervjuu za RIA Novosti, prenosi Tanjug.

Prema njegovim rečima, Alijansa je naglo povećala broj vojnih manevara u blizini ruskih granica, aktivno skladišteći vojnu tehniku i stvarajući "štapske ćelije".

Uljanov je ukazao da, međutim, nema jasnog određenja šta su to značajne borbene snage.

"Rukovodićemo se sopstvenim predstavama o tom pitanju, pažljivo prateći razvoj događaja", naveo je Uljanov.

U skladu sa Osnovnim aktom između Rusije i NATO-a iz 1997. godine, Alijansa se obavezala da na teritoriji svojih novih članica neće razmeštati znatne borbene snage, preneo je Sputnjik.

"Po svemu sudeći, NATO je, kako bi izbegao optužbe za kršenje dogovora, rešio da pribegne triku sa rotacijom kontingenata – nove snage se pojavljuju, ali one tamo borave izvesno vreme a zatim se rotiraju i to, navodno, nije stalno razmeštanje", smatra Uljanov.

Na pitanje da li će Sporazum o likvidaciji raketa srednjeg i malog dometa ostati na snazi u uslovima kada Rusija i Amerika optužuju jedna drugu za njegovo kršenje, Uljanov je odgovorio potvrdno.

"Koliko pamtim, SAD ne planiraju da istupaju iz tog sporazuma, a ni mi", rekao je on, dodajući da su se u SAD mogle čuti izjave nekih stručnjaka da Vašington treba da istupi iz sporazuma, ali da američke vlasti ne dele takvo mišljenje.

Uljanov je rekao da nije tačno da postoji stagnacija bilateralnog nuklearnog razoružanja Rusije i SAD.

"Od 1987. godine neprekidno radimo sa Amerikancima na smanjenju arsenala. Proces je u toku, pa se ni o kakvoj stagnaciji ne može govoriti", rekao je Uljanov, ističući da bi veliki broj zemalja hteo da se ubrza tempo nuklearnog razoružanja.

Povodom ratifikacije Sporazuma o opštoj zabrani nuklearnih proba, Uljanov je kazao da se situacija poslednjih godina nije bitno menjala.

Sporazum su ratifikovale 164 zemlje, a potpisale 183 države, dodao je on.

"Cifre su solidne i ulivaju optimizam, mada je stupanje sporazuma na snagu još vrlo daleko, zato što je za to potrebno da ga ratifikuje još osam zemalja. Reč je o Severnoj Koreji, Indiji i Pakistanu, koje nisu čak ni potpisale Sporazum, kao i o pet zemalja koje su ga potpisale, ali ga nisu ratifikovale – Izrael, Egipat, Iran, SAD i Kina", rekao je Uljanov.

Sve dok ostale zemlje ne ratifikuju sporazum, on neće stupiti na snagu, pa i perspektive u tom pravcu, kako je ocenio, deluju krajnje maglovito.