Lektorati za srpski jezik u nestajanju

Srpski jezik, preciznije srpskohrvatski, imao je veoma dobar status na evropskim i svetskim univerzitetima u okviru tamošnjih fakulteta ili katedara za slavistiku. Broj lektorata na kojima se izučavao bio je impozantan-u Francuskoj, recimo, na čak 11 univerziteta. Sada se srpski lektorati, veoma važna mesta za izučavanje i širenje srpskog jezika, a time i sveukupne kulture gase, a njihova mesta preuzimaju profesori hrvatskog, bošnjačkog i crnogorskog jezika.

O tom problemu je sa profesorom Veljkom Brborićem, šefom katedre za srpski jezik Filološkog fakulteta u Beogradu, razgovarala Milena Vujović.

„Krajem 20. veka kada nastaju novi, politički jezici, drugi su nekako bili ofanzivniji, drčniji, bilo im je neobično stalo da se dokažu i da na taj način steknu svoje lektorate.

Evropski univerziteti su tu bili praktična pamet, s obzirom na to da je nesporno da je to lingvistički jedan jezik i da se jako dobro razumemo, bez obzira kako taj jezik imenujemo, srpskim ili nekim od ovih drugih nacionalnih imena, hrvatski, bošnjački, ili u novije vreme crnogorski jezik...

Mi smo bili nedovoljno pribrani, kao da se nismo snalazili, i mnogi lektorati danas jesu lektorati...u Beču je to BHS (bosansko-hrvatsko-srpski) jezik, ali srpski jezik tamo predaje neko ko nije iz Republike Srbije i Republike Srpske i ko taj jezik ne imenuje srpskim jezikom. Time je napravljena velika kulturna šteta.

Na taj način smo, ne prepolovljeni, nego desetkovani, kako na evropskim tako i na svetskim univerzitetima, i to je danas nevesela slika srpskog jezika i kulture. Jer tamo gde ima lektora vi propagirate svoj jezik, kulturu, prevodite svoje pisce, studenti se upoznaju...

Ja verujem da će država naći nekakav interes i da kaže da li nam je interes da imamo lektorate u Nemačkoj, Francuskoj, Poljskoj, Rusiji ili ne. Ne verujem da iko odgovoran i ozbiljan može reći da nam lektorati ne trebaju, ali nije dovoljno reći da nam trebaju, potrebno ih je naći...Država na to mora dobro da reaguje i mora naći nešto novca, sve to košta.

Istina, nisu to veliki novci, i ako bismo napravili nekakav tim lektora, a mi ih imamo već osposobljene, dakle, nije problem da neko ko radi, ko je asistent na Katedri za srpski jezik, ko je asistent u Institutu za srpski jezik, ko je pristojan profesor u beogradskoj gimnaziji da ode i da bude lektor godinu dana i da ima nekakav status, jer on predstavlja svoju državu, ne ide on tamo samostalno, po privatnoj liniji.

Lektorati danas funkcionišu po međudržavnom ugovorom, međuuniverzitetskom i međufakultetskom...iskoristiti nešto, napraviti ugovore sa značajnim centrima i gledati da se ta situacija popravi, da bude funkcionalnija, veselija nego što je sada..."

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
12° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво