недеља, 06. мај 2018, 14:00
Riznica
Žene kralja Milutina
Od svih nemanjićkih vladara, mada je nezahvalno praviti takva poređenja, kralj Milutin zauzima visoko i posebno mesto, ne samo zbog njegove najdugovečnije vladavine, gotovo četiri decenija (1282-1321), najplodnije zadužbinarske delatnosti, već, prevashodno, zbog činjenice da su okolnosti koje su pratile njegovo vreme bile teže, nepovoljnije i dramatičnije nego u slučaju njegovih prethodnika i njegovih naslednika, kako spoljnopolitičke, tako i prilike unutar samih srpskih zemalja.
Milutin nije bio predodređen da nasledi presto, njegov autoritet je neprestano osporavan od drugih članova dinastije, vlastele, pa čak i od određenih crkvenih krugova, što nije omelo njegove vladarske sposobnosti. Srpska diplomatija u vreme kralja Milutina bila je na svom vrhuncu. Pregovarao je ne samo sa susednim državama i vladarima, već i sa papama, francuskim kraljevima, tatarskim kanovima, a ostavio je i značajni pečat u Palestini. U čitavoj toj složenoj vladarsko-diplomatskoj "slagalici" žene kralja Milutina imaju posebno mesto, od srpske vlastelinke, preko ćerke tesalijskog sevastokratora, potom ćerke bugarskog cara, zatim sestre ugarskog kralja, do ćerke vizantijskog vasilevsa.
Posle Svetog Save, kralj Milutin je najpoznatiji Nemanjić izvan granica srpskog etničkog i kulturnog prostora. U Bugarskoj, gde se njegove mošti nalaze od sredine 15. veka, u Crkvi Svetog kralja (Crkva Svete Nedelje), u centru Sofije, Milutin je poštovan kao Sveti Kralj i svakog 29. oktobra, na njegov dan, sofijski mitropolit vrši obred presvlačenja moštiju.
Gost današnje Riznice je dr Aleksandar Uzelac, naučni saradnik Istorijskog instituta u Beogradu.
Autor i voditelj: Dušanka Zeković
Коментари