Nargila barovi – način da duvanska industrija stvori nove zavisnike

Nargila barova ima sve više, posebno u blizini škola, jer je druženjea na ovakvim mestima postalo trend među mladima u Srbiji. Istraživanja Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“ pokazala su da je devet odsto osnovaca, uzrasta od 13 do 15 godina, probalo šišu i gotovo svaki treći srednjoškolac.

Gost Jutarnjeg programa, Marijan Ivanuša iz Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji, naglašava da je aromatizovani duvan koji se puši u nargilama štetan po zdravlje koliko i običan duvan u cigaretama.

„Opasnost se krije u tome što zbog veoma prijatne arome ljudi misle kako je bezopasan i da se može koristiti jer nije štetan po zdravlje, a posledice su još gore zbog toga što jaka aroma olakšava konzumaciju, posebno maloletnim i mladim ljudima“, napominje Ivanuša.

Nargila je napravljena tako da iznad duvana koji se koristi za pušenje postoji aluminijumska folija u kojoj je ugalj koji se zagreva, tako dim koji se uvlači u pluća sadrži produkte sagorevanja i duvana i uglja.

Zato je duvan iz nargila štetniji nego obična cigareta, a gost Jutarnjeg programa podseća da u Srbiji svake godine od posledica pušenja umre 15-20.000 ljudi. Svakoga dana od raka pluća umre 11 ljudi. Po broju korisnika duvanskih proizvoda Srbija se nalazi među najgorim zemljama u Evropi.

„S obzirom na to da je sesija pušenja nargile dugotrajnija, uz to, gori duvan, ali i ugalj kao izvor toplote, tako da ima mnogo više štetnih materija koje se unesu tokom pušenja nargile. Kada se govori o procentu nikotina, situacija je slična kao kada se popuši cigareta. Potom, koncentracija natroze koja je jedan od specifičnih sastojaka duvana, je nešto niži nego kod cigarete, ali zatim slede brojne druge materije koje su daleko štetnije od cigareta“, dodaje gost Jutarnjeg programa.

  • Korišćenje nargile kod mladih pre svega može izazvati aktivno trovanje ugljen-monoksidom, koji je veoma otrovan gas koji nastaje tokom procesa sagorevanja.
  • Pored toga, može doći i do trovanja nikotinom jer je on u stvari otrovna supstanca. Od šest miligrama nikotina malo dete može da umre.
  • Tu su i različite organske supstance za koje je dokazano da uzrokuju rak pluća i ostale vrste raka.
  • Potom supstance koje nadražuju pluća, ždrelo i sve respiratorne organe. Prilikom pušenja nargile dešava se da korisnik izgubi svest.

Fokus istraživanja i kampanje SZO, s obzirom na to da najveći broj ljudi koristi cigarete, bio usmeren na tu problematiku, tako da se nije dovoljno skretala pažnja na štetne posledice korišćenja nargile.

„Naravno, industrija ne bira načine da prodre do potrošača i njima su mladi ciljna grupa. Znamo da je nikotin supstanca koja izaziva zavisnost. Zato se na razne načine privlače potencijalni korisnici, bilo elektronskim cigaretama, bilo nargilama“, opominje Ivanuša.

Srbija nije jedina zemlja u kojoj postoji ovaj problem, taj trend je popularan i u svetu. Gost Jutarnjeg programa, koji je inače iz Slovenije, navodi da ni u njegovoj domovini situacija nije dobra, ali je mnogo povoljnija u poređenju sa Srbijom. Takođe, radio je i u Gruziji u kojoj 57 odsto muškaraca puši. Parlament Gruzije je na kraju prihvatio zakon o kontroli duvana po preporukama SZO.

„Jer duvanska industrija nije obična industrija kao ostale. Zemlje godišnje gube 2,4 odsto BDP zbog posledica koje izaziva pušenje. Verujem da je i u Srbiji situacija slična, ali se počelo sa preduzimanjem odgovarajućih mera, te verujem da će se situacija značajno popraviti“, kaže na kraju gostovanja u Jutarnjem programu Marijan Ivanuša iz SZO u Srbiji.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
18° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи