субота, 06. јун 2020, 02:55
Čas anatomije: Rodna ( ne ) ravnopravnost u jeziku
Jezik, kao sredstvo komunikacije, u civilizovanim društvima opstaje kroz sistem uređenih pravila. Ali ko, kako i kada ta pravila definiše i menja?
Učiteljica, sobarica, nastavnica, slikarka, profesorka, doktorka, odavno su u upotrebi. U novije vreme čujemo i za dramaturškinju, psihološkinju, sociološkinju... Pitanje rodne ravnopravnpsti u jeziku mesto je ukrštanja lingvističke ali i feminističke prakse. Nedavno je Odbor za standardizaciju srpskog jezika sastavio preporuku o tome kako imenovati zanimanja i titule ženskih osoba. Ova preporuka nema obavezujući karakter i često je predmet rasprave, u koju se uključuju lingvisti ali i celokupna javnost. Takođe, utisak je da u praksi imamo fleksibilan pristup rodno diferenciranom jeziku, te je novo izdanje Časa anatomije posvećeno upravo toj raspravi i pitanju: može li se normirati rodna ravnopravnost u jeziku?
Repriza, 07. jun u 10:00
Коментари