Apel za podršku zabrani kasetne municije

Aktivisti za zabranu kasetnih bombi apelovali da Srbija potpiše međunarodni sporazum o zabrani te municije. Srbija, kao lider pokreta za zabranu kasetne municije, uporno ćuti, upozorava žrtva kasetnih bombi Dejan Dikić. U Ministarstvu odbrane kažu da nemaju pravo da samostalno odlučuju o potpisivanju tog sporazuma.

Aktivisti za zabranu kasetnih bombi su danas, na godišnjicu pogibije 15 Nišlija od kasetnih bombi tokom NATO bombardovanja, apelovali da Srbija potpiše međunarodni sporazum o zabrani te municije.

"Mnoge zemlje NATO su potpisale sporazum o zabrani kasetne municije, a Srbija, kao država-žrtva koja je bila lider pokreta za zabranu kasetne municije, uporno ćuti", rekao je agenciji Beta Dejan Dikić, civilna žrtva kasetnih bombi i aktivista za njihovu zabranu.

Dikiću je kasetnom bombom, bačenom na naselje Duvanište u Nišu 12. maja 1999, teško povređena noga. 

Vladu Srbije Dikić je pozvao da potpiše Sporazum o zabrani upotrebe kasetne municije jer "poruka da mi, kao žrtva, ne želimo da potpišemo zabranu jednog monstruoznog oružja, nije dobra".

U Ministarstvu odbrane je agenciji Beta u martu ove godine rečeno da ono nema pravo da samostalno odlučuje o potpisivanju Konvencije o zabrani korišćenja, proizvodnje i prodaje kasetne municije, a da je svoj stav i mišljenje dostavilo Ministarstvu spoljnih poslova i Savetu za nacionalnu bezbednost.

Ko je nadležan? 

U kabinetu ministra odbrane Dragana Šutanovca kažu da da on podržava potpisivanje Konvencije o zabrani kasetne municije.

I u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije je tada rečeno da ono smatra da bi Srbija trebalo da potpiše Konvenciju o zabrani kasetne municije, ali da procenu o tome da li bi se i na koji način pristupanje Konvenciji odrazilo na odbrambene resurse Srbije, ne donosi Ministarstvo spoljnih poslova.

U Nišu su, deset godina posle bombardovanja, vidljivi tragovi oštećenja nastalih od kasetnih bombi, zabranjenih međunarodnim konvencijama.

Od završetka NATO bombardovanja, do 2006. godine, na užoj teritoriji Srbije i u Crnoj Gori poginulo je šest ljudi, a 12 je ranjeno zaostalom kasetnom municijom.

Ti podaci odnose se samo na registrovane slučajeve, a pretpostavlja se da je na jugu Srbije u istom periodu bilo više desetina ranjavanja zaostalom kasetnom municijom.

NATO je Srbiji početkom oktobra 2007. godine dostavio mapu sa koordinatama mesta na koja su bačene kasetne bombe što bi trebalo da omoguće tačno lociranje i obeležavanje opasnih mesta.

Napad kasetnim bombama ponovljen je 12. maja 1999. godine oko 15 časova, ali tada, u naseljima Duvanište, Trošarina i na Bulevaru Nemanjića, nije, srećom, bilo žrtava.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
15° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво