Kako olakšati život žena na selu?

Život na selu nije lak, naročito za žene koje se i dalje za svoja prava bore sa predrasudama i muškom dominacijom. Iako ne biraju poslove, nemaju radno vreme, a ni platu. Mnoge su prinuđene da rade sve do poznih godina, jer je penzija mala, ili je nemaju uopšte. Šansu za unapređenje svog položaja žene vide u udruživanju.

Za većinu žena na selu podela poslova ne postoji, a osim što su domaćice, majke i supruge, sa muškim članovima domaćinstva rade sve - od njive, do seče drva u šumi. Za sav taj posao često nemaju nikakvu nadoknadu, a u godinama u kojima se druge žene penzionišu one i dalje nastavljaju da rade.

 

"Žene rade non-stop na selu, eto moja svekrva koja ceo život radi, i radila je za nekih 13 i po hiljada poljoprivredne penzije. I dan danas radi, čuva ovce, svašta nešto, i na njivu bere malinu i kupinu, čak i u kući. Ima 70 godina", navodi Slavica Đuričić, iz Tolisavca kod Krupnja. 

"Žene u selu su negde manje više i prinuđene da rade i muške i ženske poslove, ako žele da opstanu tu, i da stvore nešto za svoju budućnost za decu, znači prosto je nemoguće deliti muške i ženske poslove ako želiš da napreduješ", ističe Radojka Mihailović, iz Seče Reke.

Proizvodnja mleka nekada je ženama bila prioritetan posao i izvor zarade. Niska otkupna cena mnoge je primorala da pronađu alternativu. Milanka Milovanović, iz Zavlake, računicu je našla u uzgajanju cveća, cena jednog buketa dvostruko je viša od cene sirovog mleka.

Milanka kaže: "Krave ćemo da ukinemo, ostaće jedna krava za naše domaćinstvo, za našu potrebu, a ukinućemo zbog neisplativosti. Ja uvek tražim neku alternativu, dok si živ nešto raditi moraš, pa ako ne može poljoprivreda, biće nešto kreativno".

Žene na selu često nemaju izbor pri odabiru karijere, jer zavise od svoje porodice i velikog obima posla u domaćinstvu. Ono što ohrabruje, kažu, jesu inicijative za osnivanjem Zadruga, u kojima jedne drugima pružaju međusobnu pomoć.

"U formiranju zadruge smo prepoznali priliku da tu ženu koja se bavi zemljoradnjom, stočarstvom, ratarstvom, nije ni bitno, dobije priliku da malo izađe iz tog svog primarnog poljoprivrednog gazdinstva i da radi u zadruzi i na neki način doprinese samoj sebi", objašnjava Marija Blagojević, direktor ženske zadruge "Kosjerka" iz Kosjerića. 

Među problemima sa kojima se žene suočavaju je i to što nisu vlasnice imanja, zbog čega nemaju pravo na subvencije i pokretanje sopstvenog posla. Na zajednici je, tvrde, da radi na edukaciji muškaraca, kako bi se ženama omogućila veća prava odlučivanja.

среда, 24. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво