Kako Vlada planira da se bori protiv sive ekonomije

Neizdavanje fiskalnog računa, pretakanje goriva, preprodaja robe — to su samo neki od primera poslovanja u sivoj ekonomiji. Vlada Srbije usvojila je 4. aprila Nacionalni program za suzbijanje sive ekonomije sa Akcionim planom za njegovo sprovođenje za period od 2019. do 2020. godine. Na taj način se obračunava sa pojedincima koji, izbegavajući zakon i poreze, stiču ličnu korist, ali na račun građana i države.

Vlada je donela dva vrlo dokumenta u skladu sa nastojanjima da se poboljša privredni ambijent. To će privući nove domaće i strane insvestitore, rekla je za RTS sekretarka Koordinacionog tela za suzbijanje sive ekonomije i savetnica ministra finansija Ana Jović.

Akcioni plan predstavlja skup mera i aktivnosti kojima se ostvaruje smanjenje sive ekonomije. On predstavlja nastavak aktivnosti koje su započete još 2015. godine, kada je osnovano Koordinaciono telo za suzbijanje sive ekonomije kojim predsedava ministar finansija.

"On ulaže napore da se sve aktivnosti koje su predviđene u nacionalnom programu tretiraju kao prioritet", poručila je Jovićeva.

U našem zakonu postoje represivne mere za suzbijanje sive ekonomije, ali Jovićeva kaže da one na dugi rok nemaju uspeha, već da su za dugoročne rezultate potrebna sistemska rešenja.

Ovaj akcioni plan od drugih dokumenata razlikuje sama priprema i donošenje plana. Na izradi plana radila je stručna grupa sačinjena od predstavnika državnih organa, NALED-a i Saveza za fer konkurenciju, koji okuplja 26 društveno-odgovornih kompanija i zapošljava preko 40.000 ljudi.

To znači da su na pripremi plana radili državni organi, privreda, civilno društvo, stručna i šira javnost, napomenula je Jovićeva.

Ukazala je na rezultate prethodnog akcionog plana, tj. donošenje Zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima, koji je počeo da se primenjuje u januaru ove godine. Na sezonskim poslovima u poljoprivredi radi između 65.000 i 80.000, a 95 posto njih je nelegalno zaposleno.

"Za razliku od pet sati — koliko je ranije trebalo da se pripremi ugovor o privremenim poslovima, pa su svi izbegavali to da rade — sada to traje 10 minuta. Postoji elektronski portal gde vi prijavite radnika. Možete da ga prijavite na nekoliko dana", istakla je Jovićeva.

Dodaje da je i fiskalno opterećenje za poslodavce smanjeno i sada iznosi 300 dinara po danu, što je za trećinu manje nego što je ranije bilo. Osim u poljoprivredi, stručna grupa razmatra da slične podsticajne mere primeni i u poslovima u vezi sa kućnim osobljem, jer i u toj sferi mnogo ljudi radi "na crno".

Eksploatisanje peska i pirati na Dunavu 

Jedna od reka na kojoj je najčešća nelegalna eksploatacija peska i šljunka je Južna Morava. Tačan broj nelegalnih šljunkara je teško odrediti. Procenjuje se da u slivu Južne Morave ima dva puta više firmi koje nelegalno eksploatišu pesak i šljunak u odnosu na one koje imaju odgovarajuću dozvolu.

Zbog toga se eksploatiše oko pet puta više peska nego što bi trebalo. Osim na ekonomiju, to se odražava i na ekologiju, jer obale reke oslabljuju, uništava se riblji fond i mostovi popuštaju.

Šverc nafte sa barži unosan je posao za one koji žive oko Dunava. U toku 2018. godine zaplenjeno je 20 tona nafte u delu Dunava od ušća Velike Morave preko Kostolca, Velikog Gradište i Golupca. U blizini ovog predela je granica sa Rumunijom, pa se često zaplenjuju i akcizni proizvodi. Prošle godine zaplenjeno je 17.500 cigareta.

Zbog krijumčarenja, budžet Srbije oštećen je za više desetina miliona evra na godišnjem nivou. Osim nafte, kradu se i žitarice, ugalj, čelik. Poslednji slučaj krađe žitarica zabeležen je kada su uhapšeni pirati u staroj luci u Smederevu. 

Jovićeva kaže da je Ministarstvo poljoprivrede odgovorno za kontrolu nelegalnih subjekata koji bespravno iskorišćavaju vodne i šumske resurse, u ovom slučaju pesak i šljunak.

Oni su napravili spisak aktivnosti kroz koje će se sprovoditi i vršiti kontrola nelegalnih objekata. Jovićeva je istakla neke od aktivnosti na kojima će ministarstvo raditi.

"Prvo da se pojača inspekcijski nadzor da bi se otkrili nelegalni subjekti, zatim da se napravi sistem praćenja tokova te robe, kako se ne bi ugrozio ekosistem reka, i da postoji centralni registar za promet ove robe i da svako ko nije registrovan za prometovanje ove robe ne može time da se bavi", kaže savetnica ministra finansija.

Na pitanje zašto se pojedinci time bave i sada, Jovićeva kaže da trenutno nema dovoljno inspekcija za kontrolisanje svih tokova reka, pre svega Dunava, Save i Morave.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
15° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво