Читај ми!

Dojenje nije samo hrana već i ljubav i uteha, kroz mamino mleko dolazi zdravlje detetu

Prvih pet do sedam dana majčino mleko je puno antitela, matičnih ćelija, imunoglobulina, leukocita i kroz njega dolazi zdravlje detetu. Zato je dohrana u prvim danima života veliki atak na bebin imunitet. Problem zašto žene ne doje je problem naše glave, što kao društvo nismo dovoljno podstakli mlade majke i rekli im – možete biti lepe i mlade, zadržati vitku liniju, dojiti decu i biti uspešne. To su ključne poruke da jedna mlada, obrazovana žena ne oseti dete kao teret, kaže, uoči Svetske nedelje dojenja, primarijus dr Ljiljana Stanković, nacionalna koordinatorka za podršku dojenja.

Stankovićeva ističe da je do 2019. godine samo 13 odsto dece u Srbiji dojeno isključivo majčinim mlekom. Taj podatak je malo bolji u poslednje tri godine od kada se radi na promociji značaja dojenja.

"Kao društvo nismo posvetili značaj dojenju. Postali smo potrošačko društvo, sve je važno što može da se kupi i sve smo stavili iznad dojenja koje je besplatno. Sve najvažnje stvari su besplatne. Najvažnije je da jedna buduća mama shvati da samo ona može da da detetu najvrednije, a to su zagrljaj, mleko, ljubav, pažnja", poručuje nacionalna koordinatorka za podršku dojenja.

Prema njenim rečima, to povezivanje između majke i deteta, trenutak bliskosti rešava i hormonsko stvaranje mleka.

"U Skandinaviji 90 posto žena isključvo doji. Da li mislite da u Srbiji toliki broj žena ima fizički problem da bi razlika bila između 13, odnosno 18, posto naspram 90. To je odnos društva prema nekoj temi", naglašava doktorka Ljiljana Stanković.

Dodaje da moramo da se založimo za zdravlje nacije na pravi način, a zdravlje počinje načinom na koji će mama da vodi trudnoću, da li će da koristi alkohol tokom trudnoće, da koristi nedozvoljena sredstva, pa nadalje od trenutka kada se dete rodi.

"Mi gradimo taj odnos koža na kožu odmah posle porođaja. Suština je u onome što su naše bake znale da se beba, čim se rodi, privije na grudi. Od šeste nedelje trudnoće dete oseća dodir. Taj prvi dodir, receptori na koži su interakcija mame i deteta, ne samo da se prenose emocije, ljubav, povezivanje već dolazi do smanjenja stresa, pada kortizol, dolazi do hormonske stablnosti, majka kreće da luči mleko", objašnjava Stankovićeva.

Mleko, kaže dr Stanković, ide iz glave. Problem zašto žene ne doje je problem naše glave, problem što kao društvo nismo dovoljno podstakli mlade majke i rekli im da - možete biti lepe i mlade, zadržati vitku liniju, možete dojiti decu i biti uspešne. To su, ističe, "ključne poruke da jedna mlada, obrazovana žena koja dobije dete ne oseti ga kao teret ili da će njen život morati da se uspori".

"Sve može da se postigne i da bude na korist zdravlja i deteta i mame", poručuje dr Ljiljana Stanković.

Prema njenim rečima, imamo mnogo gojazne dece, i od toga smo napravili nacionalni problem, a smatramo da su sve bebe gladne kad se rode i trčimo da ih nahranimo i smatramo da je svaki plač - glad.

"Zašto je u Srbiji toliko debelih, zato što se tešimo hranom. Važno je da mama počne da prepoznaje plač bebe, nekada je dovoljno da samo uzme dete i da ga pomazi", poručuje nacionalna koordinatorka za podršku dojenju.

Dodaje da je naročito važan prvi podoj, koji po preporuci Svetske zdravstvene organizacije treba da se dogodi sat vremena posle rođenja.

"Prvi kontakt mame i bebe omogućava da mami krene mleko. Mleko se stvara u trudnoći i nije tačno da ga nema, možete samo da blokrate hormon koji otpušta mleko koji se zove hormon sreće. Važno je da svi radimo na samopouzdanju majke. Dojenje, psihičko zdravlje majki, kako im pomoći da ne padaju u postporođajnu depresiju... Kako može svaka četvrta porodilja da završi sa postporođajnom depresijom - to su teme o kojima kao društvo moramo više pažnje posvetiti. Nešto ne radimo kako treba", smatra dr Stanković.

Poručuje da je nedojeno dete sklono gojaznosti, hipertenziji i brojnim metaboličkim problemima. Temelj zdravlja se uspostavlja sa prvim zalogajem i to treba da bude majčino mleko upravo zbog svog sastava, zato što se menja, zato što je drugačije ujutro, u podne, nije isto na početku i kraju podoja.

"Svaki obrok koji mama da detetu se menja iz minuta u minut. Kada dete sisa ima osećaj sitosti, a kada mu date flašicu vi određujete količnu mleka koje će popiti i na taj način uobročavamo decu, pravimo problem sa gojenjem", objašnjava naconalna koordinatorka.

Dodaje da se dojenje preporučuje do druge godiine i da se ne daje dohrana iz imunoloških razloga.

"Dojenje nije samo hrana već i ljubav i uteha. Kada dete ima bilo koji preblem sa kojim će se sresti trčanjem u zagrljaj oca ili majke je način da razreši problem", kaže Ljiljana Stanković.

Dodaje da dugoročno dojenje utiče na zdravlje majke i deteta. Kada beba sisa mami se konraktuje materica, manje je krvarenje, anemija, postporođajni oporavak je bolji. Dojenje u budućnosti štiti ženu od maligniteta jajnika, dojke i to je statistički dokazano, žena ima manju sklonost ka osteoporozi.

петак, 19. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво