Koji događaji u porodici mogu da budu znak za uzbunu i najava eventualne tragedije

Vukota Vlahović iz Ministarstva za brigu o porodici i demografiju rekao je za RTS da je poslednjih 10 godina broj slučajeva nasilja u porodici porastao sa 8.000 na 36.000, za 350 odsto je uvećan broj evidentiranih slučajeva od 2011. do 2020. godine.

Žena iz Kragujevca, u koju je pucao muž u njihovoj porodičnoj kući, i dalje je u teškom stanju. On se nakon bekstva i višečasovnih pregovora predao policiji. Ovo je samo poslednji u nizu događaja porodičnog nasilja proteklih dana.

Vukota Vlahović, šef odseka za upravno-nadzorne poslove u oblasti porodično-pravne zaštite u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju rekao je, gostujući u Beogradskoj hronici, da je prema podacima koje vodi Republički zavod za socijalnu zaštitu, kao nadležna institucija za vođenje evidencije i prikupljanje podataka od centara za socijalni rad, u 2020. godini, kao posldnjoj godini za koju ima izveštaje, evideniran porast broja nasilja u porodici.

U odnosu na prošlu godinu taj porast nije veliki ali u poslednjih 10 godina taj broj nasilja u porodici je porastao sa 8.000 na 36.000, za 350 odsto je uvećan broj evidentiranih slučajeva nasilja u porodici od 2011. do 2020. godine, napominje Vlahović.

To je veliki skok, a Vlahović ukazuje da su uzroci nasilja u porodici različiti, od najopštijih, ekonomski razlozi, demografske prilike, uzroci u samoj strukturi ličnosti osoba koje vrše nasilje, u porodičnom funkcionisanju.

Znak za uzbunu u porodici

Centri za socijalni rad koji su po zakonu dužni da vrše poslove pomoći i podrške porodici kada ulaze u porodicu i kada obavljaju svoje poslove po bilo kom osnovu, pružaju materijalnu podršku, rade savetodavno sa supružnicima, odlučuju o tome kome treba da se poveri dete, mogu da primete određene indikatore i ponašanja koja predstavljaju rizik od nasilja u porodici i koja su determinisana i naučno zasnovana, kaže Vlahović.

Naveo je primere - ako lice pokazuje strah i verbalizuje da se supružnik ili neki drugi član porodice prema njoj ponaša agresivno, ako je uznemirava verbalno, ako je fizički agresivan.

Prema njegovim rečima, nasilnici su muškarci u najvećem broju slučajeva. Istanbulska konvencija Saveta Evrope štiti žene od nasilja i porodičnog nasilja.

Gro slučajeva nasilja u porodici su takvi gde su žrtve ženskog pola, punoletne, maloletne i osobe starijeg uzrasta, dodao je Vlahović.

Kako se kontroliše rad socijalnih centara

Prema njegovim rečima, rad centara se kontroliše na nekoliko načina.

Prvo po pritužbama građana na postupanje centara za socijalni rad, osim toga kontrola se može uraditi po službenoj dužnosti ako ima indicija da neki centar ne postupa po standardima stručnog rada - službenici Ministarstva mogu da odu na teren i izvrše kontrolu u vezi sa konkretnom porodicom i konkretnog člana određene porodice, podvukao je on.

Odgovarajući na pitanje da li je signal da neki centar ima mnogo predmeta koji su nezavršeni, Vlahović kaže da to može biti signal, to znači da u organizacionoj strukturi centra za socijalni rad nešto ne funkcioniše, ili da pojedini stručni radnici ne obavljaju svoje poslove kako treba.

Možemo reći da centri za socijalni rad imaju previše ovlašćenja, previše posla. U 2020. bilo je 600.000 korisnika, a radi 1.500 stručnih radnika, to znači da su preopterećeni, po pojedinom radniku ima previše predmeta i taj rad zbog toga trpi na određenom kvalitetu, istakao je Vlahović.

Kada porodica postaje predmet interesovanja

Što se tiče nasilja, porodica postaje predmet interesovanja kada centar sazna na osnovu prijeve ili radeći u nekim drugim predmetima da toj porodici treba pružiti pomoć - postoji žrtva nasilja u konkretnoj porodici.

U tom slučaju centar preduzima određene postupke i radnje, napominje Vlahović i dodaje da su svi centri za socijalni rad i druga ministarstva na istom zadatku.

Ko zakaže u sistemu pa se dešavaju tragedije

Govoreći o tome ko zakaže u sistemu, Vlahović kaže da to zavisi od predmeta. Zaštita od nasilja u porodici je u nadležnosti više subjekata: policija, javno tužilaštvo, centri za socijalni rad, sudovi i u zavisnosti od konkretnog slučaja - nekada ne zakaže niko a nekada ne postoje saznanja da postoji nasilje u porodici.

U nekim situacijama koje su ređe, centar ima porodicu na evidenciji, desilo se nasilje i izdati su nalozi da direktor centra za socijalni rad utvrdi odgovornost stručnjaka koji su napravili propust u radu, kaže on.

Porodično nasilje, deca su svedoci

Vlahović je rekao da u situacijama kada su deca svedoci, deca su i žrtve nasilja, iako nasilje nije bilo direktno nad njima.

Centar za socijalni rad je nadležan da pomogne porodici.

"Ako se desi ubistvo, brigu o deci preuzima centar za socijalni rad - mere alternativnog staranja, ukoliko postoje srodnici deca se smeštaju kod njih, ako ne, onda u hraniteljsku porodicu - to su deca bez roditeljakog staranja u toj situaciji. Ako je jedan roditelj ubijen, a drugi živ, centar pokreće postupak za lišavanje roditeljskog prava i alternativno se zbrinjavaju deca u drugu porodicu", zaključio je Vlahović.

петак, 19. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво