Читај ми!

Za šest meseci u Srbiji 26 žrtava trgovine ljudima - kako se zaštititi i izbeći opasnost

Prema podacima Ujedinjenih nacija u svakom trenutku ima oko dva i po milona žrtava trgovine ljudima. Ovaj oblik savremenog ropstva jedan je od najvažnijih izazova u borbi protiv organizovanog kriminala. Ako se posmatra u kontekstu u svetu sve prisutnije izbegličke krize, problem dobija i veće dimenzije.

Marija Anđelković, direktorka organizacije ASTRA je gostujući u Jutarnjem programu RTS-a navela da je prema zvaničnim podacima u Srbiji u prvih šest meseci identifikovano 26 žrtava trgovina ljudima.

"Prošle godine ukupan broj identifikovanih žrtava je bio 56, nekih ranijih godina i preko 100. Kad pogledamo malo dublje u statistiku vidimo zapravo da trendovi godinama ostaju isti. Preko 85 odsto svih svih identifikovanih žrtava čine žene i devojčice koje su žrtve seksualne eksplatacije. Međutim, mi poslednjih godina beležimo i rast radne eksplatacije i muškaraca i žena", navodi Anđelkovićeva.

Ističe da posebno zabrinjava podatak da oko 35 procenata svih identifikovanih žrtava čine deca mlađa od 18 godina, i dodaje da je u nekim ranijim godinama taj broj išao i preko 50 odsto.

Navodi da je za to odgovorno celo društvo, a ne samo pojedinac.

"Odgovorni smo svi - od komšije koji primeti da se nešto dešava, a ne prijavi, do porodice koja je sve udaljenija i ne ostvaruje bliskost sa svojom decom zbog mnogobrojnih obaveza i raznih drugih razloga do društva i sistema pored kojeg to dete prolazi, a ne obraća se pažnja", objašnjava Anđelkovićeva.

Upoznati decu odakle dolazi opasnost

Ističe da sa decom od najranije dobi treba pričati o ovoj pojavi i upozoravati ih da ne prilaze nepoznatim kolima, kada neko hoće nešto da ih pita, da ne izlaze iz školskog dvorišta na poziv nepoznatih ljudi, koji nekoga ili nešto traže, da na ekskurzijama i kolektivnim putovanjima uvek idu u grupi, da se ne izdvajaju, da ne ulaze sami u kafiće, restorane ili butike.

Da nikako ne uzimaju od nepoznatih ljudi nikakve žvake, bombone, sličice. Da na letovanju ili putovanju ne "istražuju" sami usamljena mesta ili mesta kao što su bazari, pijace, ruševine ili slično. Da se uvek jave gde i s kim idu.

"Ono što je važno jeste da od najranijeg uzrasta počnemo deci, naravno prilagođeno uzrastu, da pričamo o ovoj pojavi, na koji način mogu da se zaštite i šta da rade ako primete u svojoj okolini ovu pojavu. Jako je važno sistemski pristupiti problemu. Dobro je što se u školama priča o trgovini ljudima ali važno je da u školskim kurikuluma ova tema uđe kao obaveza za svu decu", objašnjava gošća Jutarnjeg programa.

Različite su situacije kada govorimo o devojčicima i dečacima, kaže Anđelkovićeva - kod devojčica se uglavnom radi o seksualnoj eksplataciji dok kod dečaka imamo višestruku eksplataciju - prinudana vršenje krivičnih dela, prinuda na prosjačenje, radna eksplatacija. 

Najčešći oblici vrbovanja

Upozorava da je najčešći oblik vrbovanja žrtava kod nas i u svetu putem oglasa, ponuda primamljivih za posao, brak, angažovanje različitih agencija ali putem metoda "lover boy", kada mladić glumi da je zaljubljen u devojku, na taj je način mami i vrbuje u lanac trgovine ljudima da bi je kasnije prodao. 

"Najčešći način vrbovanja i kod nas i u svetu je zaljubljivanje, naročita kada govorimo o devojlčicama i devojkama - kada zapravo dolazi do jednog lažnog odnosa, gde se devojka zaista zaljubljuje, a muškarac se pretvara da je zaljubljen dok je ne ubaci u lanac trgovine ljudima i ne preda pravom trgovcu", objašnjava Anđelkovićeva.

Drugi vrlo čest način vrbovanja, dodaje gošća Jutarnjeg programa je putem oglas za posao raznih poznatih i polupoznatih ljudi.

"Tu je jako važno da se obrati pažnja, ukoliko ljudi traže posao da dobro provere destinaciju na koju idu, da provere poslodavca, uslove rada i zapošljavanja u zemlji u koju idu, sadržaj ugovora o radu. Jako je važno da ukoliko koriste usluge Agencije za posredovanje u zapošljavanju provere vrlo jednostavno na sajtu Ministarstva rada da li te agencije imaju licencu. Takođe, važno je da sami pripremaju svoja dokumenta, da ih ne daju agencijama ili posrednicima da to rade već da sami učestvuju u tome. Takođe, jako je bitno da osobi od poverenja kažu gde idu i ostave kopiju pasoša", navodi Anđelkovićeva.

Kako se možete zaštititi i izbeći opasnost

Ukoliko idete u inostranstvo dokumenta nosite uvek sa sobom i ne dajte ih drugim osobama. Pre polaska u inostranstvo iskopirate pasoš i kopiju ostavite na sigurno mesto.

Porodici i prijateljima ostavite podatke gde i s kim idete i saznajte brojeve telefona diplomatskih predstavništava Republike Srbije u zemlji u koju putujete.

Gošća Jutarnjeg programa poručuje da je ASTRIN SOS na telefon na raspolaganju svim građanima.

четвртак, 25. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво